Vladini prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit, odnosno porezu na ekstra profit, još danas je u javnom savjetovanju.

HUP je napravio analizu te je izdvojio pet točaka koje, smatraju, dokazuju da je novi porez opasan za gospodarstvo.

U prvoj točki navode kako vladin prijedlog direktno penalizira uspješne tvrtke.

'Kriteriji po kojem se odbrani potencijalni obveznici poreza je arbitraran bez uporišta u ekonomskoj logici. Prijedlog se odnosi samo na 208 najvećih kompanija koje su 2021. ostvarile prihode veće od 300 milijuna kuna i imale rast dobiti veći od 20 posto. Postavlja se pitanje kakva je povezanost prihoda s dobiti, s obzirom da je moguća situacija u kojoj postoji poduzetnik s prihodom manjim od 300 milijuna kuna, a iznimno visokim rastom dobiti', pitaju se u HUP-u.

Poslodavci smatraju kako će sektori s najvećim brojem zaposlenih podnijeti najveći teret novog poreza. HUP-ova analiza pokazuje kako će najviše poreza platiti turističke tvrtke, IT industrija, prerađivačka industrija, farmacija te banke i brodari, a ne kompanije iz energetskog sektora koje su najviše profitirale zbog rasta cijene energenata.

'Zemlja koja se godinama žali na nedovoljni udio prerađivačke industrije, tvrtke iz tog sektora nominira kao esktraprofitere. Prerađivačka industrija je izvoznik i oporezivanje prerađivačke industrije znači kažnjavanje izvoza', poručuju iz HUP-a.

Kao primjer toga kako će novi porez pogoditi proizvođače naveli su primjer jedne tvrtke koja je akumulirala likvidnost za gradnju novog pogona u Lici s 180 radnih mjesta. Ta kompanija će biti prisiljena dignuti kredit kako bi platila porez na ekstra dobit.

Naše najuspješnije veliko brodogradilište, riječki Viktor Lenac, morat će odustati od ulaganja u novi dok za remont brodova jer mu prijeti porez na dodatnu dobit od 40 milijuna kuna. Povrh toga, morat će otpustiti 150 radnika.

Treći HUP-ov prigovor je da država planira ubrati dvije milijarde kuna od novog poreza da bi napunila proračun koji je najveći dobitnik inflacije.

'U prvih šest mjeseci ove godine prihodi od PDV-a su bili 17,9 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, a porezni prihod čak 19,2 posto veći. Proračun je pun, dolazi kriza, ali Vlada ne namjerava štedjeti već planira povećati trošenje iduće godine za dvije milijarde kuna, a nema naznaka reformi u zdravstvu, javnoj i državnoj upravi', ističe HUP.

Njihov četvrti prigovor je da je Zakon o dodatnom porezu protivan Uredbi Europske unije na koju se poziva jer ona traži solidarni doprinos isključivo od energetskog sektora.

I zaključno, HUP smatra kako je novi porez protivan Ustavu jer krši jednakost pred poreznom vlašću.

'Porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. kada su već realizirani planovi investicija i zapošljavanja. Hrvatska se donošenjem ovakvog zakona izlaže velikom broju ustavnih tužbi', upozoravaju HUP-ovci.

Ako se već uvede porez na ekstra dobit, poslodavci traže da se napravi lista iznimaka. Porezne škare ne bi trebale obuhvatiti one koji reinvestiraju dobit, imaju proizvodni proces duži od godinu dana i veći dio prihoda ostvaruju izvozom.