Napominju kako se inače potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac isplaćuje radniku ne smatraju dohotkom, osim ako se radi o prirodnoj katastrofi koju je proglasila Vlada i ako su potpore omogućene svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.

Upravo taj prvi uvjet predstavlja specifičan izazov za područje Grada Zagreba, ističu iz HUP-a napominjući da iako je Grad Zagreb proglasio prirodnu nepogodu, članak Pravilnika o porezu na dohodak zahtijeva da ju proglasi Vlada.

Iz HUP-a pojašnjavaju kako Vlada prirodnu nepogodu može proglasiti ako se ispune uvjeti iz Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Naime, prema zakonu, "prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog 2 trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto".

Unatoč tome što je u središtu Grada Zagreba zabilježena velika materijalna šteta i što su pojedini dijelovi grada ostali bez struje i vode, ostaje upitno radi li se o šteti koja ispunjava uvjet dovoljno velike štete iz navedene odredbe Zakona, navode iz HUP-a.

S obzirom da su prihodi Grada Zagreba u proračunu za 2019. bili blizu 10 milijardi kuna, iz HUP-a kažu kako nije za očekivati kako će šteta izazvana potresom biti tolika da bi Vlada mogla proglasiti prirodnu nepogodu.

Upravo zbog jedinstvene veličine proračuna Grada Zagreba u Hrvatskoj moglo bi se dogoditi da će radnici ostati bez pomoći poslodavaca, kažu iz HUP-a.

Poslodavci žele isplatiti potporu svojim zaposlenicima za saniranje štete ili da im beskamatno pozajme novac jer su zbog potresa morali iseliti iz svojih domova stoga apeliraju i prema Ministarstvu financija i Vladi da im se to omogući, zaključuje se u priopćenju.