Hrvatska dosad nije imala cjelovit zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku zaštite zviždača, nego su oni štićeni pomoću više zakona (Zakon o radu, Kazneni zakon, Zakon o državnim službenicima, Zakon o trgovini).

Smatrajući da je takav sustav manjkav, a u skladu s preporukama Europske unije, Vlada je odlučila izraditi poseban zakon.

Prema njemu tvrtke s više od 50 zaposlenih morat će imati pravilnik za prijavu nepravilnosti. Poslodavac će biti dužan imenovati povjerljivu osobu, i njezinog zamjenika, zaduženu za provođenje pravilnika.

Osnovna dužnost tog djelatnika od povjerenja bit će da zaprima i istraži svaku prijavu u roku od 30 dana te da nakon toga informira zviždača o svom radu i omogući mu uvid u svu dokumentaciju.

Interni istražitelj morat će čuvati identitet zviždača, a ako se poslodavac ogluši na prijavu i ne dopusti istragu, sve nepravilnosti istražitelj ili sam zviždač moći će prijaviti pučkom pravobranitelju.

Poslodavac nakon isteka prijave neće smjeti zviždaču otkazati ugovor o radu, smanjiti plaću, premjestiti ga na drugo radno mjesto niti ga na bilo koji način priječiti u napredovanju.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti propisuje i kazne za poslodavce koji ga ne budu poštovali i ne donesu pravilnik. Za tvrtke je predviđena kazna od 10.000 do 30.000 kuna, a za odgovorne osobe kod poslodavaca od 1000 do 10.000 kuna.

Ako ne zaštite zviždače onako kako zakon predviđa, poslodavcima prijeti novčana kazna od 30.0000 do 50.000 kuna.

Za donošenje pravilnika i imenovanje osobe koja će ga provoditi poslodavci imaju rok od devet mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Sami poslodavci nisu uvjereni da će novi zakon bolje zaštititi zviždače nego što je to bilo dosad. Smatraju kako im se samo bespotrebno nameće dodatni teret administracije i birokratskih troškova.

'Naravno da ćemo poštivati zakon, ali ne vidim previše smisla u njemu. Zar nemamo dovoljno institucija poput Porezne uprave, policije i raznih inspekcija koje kontroliraju poslovanje. Priča se o rasterećenju gospodarstva, a ovo vidim samo kao još jedan nepotrebni namet', rekla je za tportal predsjednica HUP-a i suvlasnica tvrtke Tehnomont Gordana Deranja.

Isto razmišlja i poduzetnik Saša Cvetojević te još žešće kritizira novi zakon.

'Imam oko stotinjak zaposlenih, ali raspoređenih u nekoliko tvrtki, tako da niti jedna nema više od 50 zaposlenih. Napravio sam to, između ostalog, kako bih izbjegao upravo ovakve nebuloze, poput ovog zakona. To je još jedna birokratska glupost poput uvođenja GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka). Tvrtke će formalno postupiti prema tom zakonu o zaštiti zviždača, ali u suštini ništa se neće promijeniti. Lopove hvataju učinkovite institucije, a ne glupi propisi!', poručio je Cvetojević.