Vlast predvođena Janezom Janšom u Ljubljani svoje mjere gura kroz takozvani 'megazakon', što nije ništa drugo no drugi naziv za paket mjera za ublažavanje pandemije. Zakon se, za razliku od hrvatskih rješenja, još uvijek piše, i tek bi u petak trebao biti dovršen, nakon čega ide u parlamentarnu proceduru.

Za razliku od toga, hrvatska rješenja već su debelo u upotrebi te se za njih javilo, samo do utorka, više od 7400 poslodavaca. Hrvatski stimulativni paket težak je oko četiri milijarde eura, a Slovenci posljedice koronavirusa zasad planiraju prevenirati s tri milijarde eura. No kod ovakvih usporedbi na pameti treba imati to da su naša dva gospodarstva prilično različita: Hrvatska uvelike ovisi o sektorima trgovine, prijevoza i turizma, zbog čega se planira da će državni minimalac primati oko 400.000 ljudi, dok je slovenska privreda na višem stupnju razvoja i njena je okosnica industrija, zbog čega će njima veći izazov biti nabaviti sirovine i održati proizvodnju.

Zato će Slovenija radnicima u ugroženim tvrtkama isplaćivati samo 70 posto tamošnjeg minimalca (koji iznosi 940 eura te je više nego dvostruko veći od hrvatskih 433 eura). Isto tako, dok Hrvatska planira isplaćivati minimalac puna tri mjeseca s mogućnošću produljenja na još tri mjeseca, Slovenija će 70 posto minimalca isplaćivati samo u iduća dva mjeseca.

Slovenija će svim radnicima 'na čekanju' uplaćivati i doprinose za zdravstveno i mirovinsko, kao i naknade bolovanja, dok se naša vlada odlučila za smjer u kojem su poslodavci oslobođeni svih doprinosa također u iduća tri mjeseca, nakon čega će biti moguća njihova beskamatna, obročna otplata. Naše Ministarstvo financija domaće je poslodavce oslobodilo i plaćanja poreza na dobit i dohodak, a koji će se također plaćati naknadno, kad pandemija prođe.

Dok je naša vlada predložila niz mjera za pomoć turizmu, poljoprivredi i malim poduzetnicima, Slovenci su otišli u drugom smjeru - smanjili su plaće javnim dužnosnicima za 30 posto. Mjera je to koja bi puno bolji efekt polučila kod nas s obzirom na veličinu javnog sektora i njihov trošak u ukupnom državnom proračunu. Ta je mjera već izazvala burne rasprave u Sloveniji, a tamošnja javnost zaziva konkretnije mjere za pomoć gospodarstvu.

Uza sve ove razlike, i jedna i druga Vlada poručuju da će imati dovoljno novca za oživljavanje gospodarstva i da računaju na pomoć Europske unije, no ono u što mogu biti posve sigurni i što su naglasili jest da zasad nitko ne zna kada će ove mjere trebati preoblikovati.

Broj zaraženih koronavirusom već danas bi u svijetu trebao premašiti 400.000 ljudi, a najteži dani tek čekaju zemlje poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva jer su vrlo ležerno pristupili krizi. Njemački IFO institut, jedan od najuglednijih ekonomskih instituta u Europi, prognozira nam krizu težu od one iz 2009., zbog čega možemo biti sigurni i da će slovenske i hrvatske mjere za borbu protiv posljedica pandemije uskoro dobiti nove verzije, sve ovisno o tome kako će se cijeli svijet nositi s nezabilježenom recesijom.