Autori se u knjizi ne dotiču samo prošlosti, već i otvorenih pitanja razvoja današnjice. U fokusu je pitanje jesu li politički i ekonomski liberalizam širom srednje i istočne Europe jednako privlačni kao prije trideset godina, ili su ti razvojni koncepti danas potrošeni.

Knjiga se ne bavi samo Hrvatskom, već čitavom Srednjom i Istočnom Europom. Prikazuje podatke o društvenom napretku zemalja Nove Europe, koji svjedoče o „prešućenom trijumfu liberalizma“ i „praktičnoj važnosti slobode“. Iako je Hrvatska u proteklih četvrt stoljeća relativno zaostala za zemljama poput Estonije i Slovenije, i Hrvatska se u razdoblju od kraja Domovinskog rata naovamo razvijala brže nego u zadnjim desetljećima socijalističkog razdoblja.

Autori ističu da su se najbrže razvijale zemlje koje su prve i sveobuhvatno provele liberalne političke i gospodarske reforme poput Češke i Estonije. Hrvatska je zbog rata i raširenog etatističkog naslijeđa u tim reformama zaostajala.

Darko Polšek je istaknuo kako se čini da su politički i ekonomski liberalizam danas ugroženi ili zaboravljeni, ali je optimistično zaključio: „Čim osjetimo natruhe onih starih vremena, naznake kulta ličnosti, poremećaje svjetskog poretka, ljudi odjednom ponovo postaju liberali.“

Šonje je aktualne rasprave o tome je li bivša država bila s ove ili one strane željezne zavjese označio izlišnima, jer „… svi znamo da Jugoslavija nije bila SSSR, razlike su postojale, ali ta zemlja nije bila liberalna, nije bila demokratska, bila je diktatura, a gospodarstvo je ustanovljeno na propalim socijalističkim načelima što znači da sigurno nije bila sa zapadne strane linije od Baltika do Jadrana, kakogod tu liniju zvali.“

Kristijan Kotarski je u osvrtu na knjigu zapisao: „U bujici apokaliptičnih priča današnjice ova knjiga diše duhom prosvjetiteljstva. Napredak i sloboda su na dohvat ruke, ali nisu zajamčeni. Knjiga Velimira Šonje i Darka Polšeka potiče nas da ih bolje razumijemo i očuvamo.“