Hrvatska je predugo oklijevala i razmišljala o uključenju u plinovod Južni tok, a ni u projekt Nabucco nije se dovoljno uključila, ocjena je Igora Dekanića sa zagrebačkog Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.

Hrvatska je, dodaje, postala talac takvog ponašanja, pa će umjesto izbora najboljih rješenja morati birati između najmanje loših.

I plinovod Južni tok i LNG terminal na Krku će nam u budućnosti sigurno trebati jer će Hrvatska, primjerice, za dvadeset godina uvoziti 80 posto plina za svoje potrebe, kaže Dekanić.

Stevo Kolundžić iz Ine upozorava da će u budućnosti potrošnja rasti, što znači da treba osigurati nove dobavne pravce i unaprijediti plinski sustav.

Pored Podzemnog skladišta Okoli hitno nam treba još jedno skladište plina, a država do kraja prvog ovogodišnjeg tromjesečja mora definirati sastav svog podkonzorcija u konzorciju za izgradnju LNG terminala, smatra Kolundžić.

Po njegovom mišljenju, nema razloga za odbijanje uključenja u Južni tok, a Hrvatska mora imati i jasan stav o Nabuccou.

Kolundžić ocjenjuje da se "osjeća zastoj i zbunjenost na razini donositelja odluka" u energetici. I on smatra da se kasni s energetskim projektima. Uz Južni tok, Nabucco i LNG smatra da treba razmotriti dobavni pravac preko Italije odnosno njegovo osposobljavanje za kontinuirani uvoz plina.

Vladimir Đurović iz Plinacroa najavljuje da će magistralni plinovod do kraja 2011. doći do Splita te da su sljedeći koraci tvrtke povezivanje s međunarodnim sustavima. Za kraj ove godine najavio je završetak interkonekcije s mađarskim sustavom, a kao perspektivni pravac označio jadransko-jonski plinovod.

Vlatko Bilić-Šubašić (Podzemno skladište Okoli) izvijestio je da je izlazni kapacitet iz skladišta Okoli povećan prenamjenom triju bušotina, a za ovu godinu najavljuje dodatno povećanje izlaznog kapaciteta za 6 do 7 posto.

Ipak, pravo rješenje po njemu je izgradnja dodatnog skladišta za vršna opterećenja u Grubišnom Polju te izgradnja još jednog skladišta u Beničancima u Slavoniji.

Na okruglom stolu bilo je riječi i o obnovljivim izvorima energije te je istaknut potencijal otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji opreme za vjetroelektrane.

Taj potencijal, kako je naglašeno, proizlazi iz 3 milijarde eura planiranih ulaganja do 2020. godine u obnovljive izbore energije. Učinka od tih ulaganja neće biti ako se u elektrane ne bude ugrađivala domaća oprema, ističe Stjepan Car iz Končar Instituta.

Sudionici skupa komentirali su trenutno stanje u opskrbi plinom, koja je ove zime bez zastoja i redukcija. To, kako je ocijenjeno, možemo zahvaliti povećanom dotoku plina iz sjevernog Jadrana, poboljšanjima plinskog sustava, padu potrošnje u gospodarstvu te ukajinskim predsjedničkim izborima zbog kojih nije bilo prekida isporuke iz Rusije u Ukrajinu.