Hrvatska se u posljednjih nekoliko godina suočava s brojnim izazovima i krizama bez presedana – od covid krize, potresa pa do aktualne krize u kojoj se borimo s obuzdavanjem cijena energenata i inflatornih pritisaka, naveo je ministar.

Državni intervencionizam nije nešto čemu su Vlada i on osobno previše skloni, no, po njegovim riječima, u kriznim situacijama intervencija države nije samo opravdana, nego je i nužna. 'To je tekovina modernih gospodarstava', naglasio je Primorac, dodavši kako tržište u situaciji s kojom smo suočeni danas nije funkcionalno.

Ponovio je da Vlada ove godine očekuje stopu rasta od 5,7 posto i stopu inflacije od 10,4 posto. Iduće godine, pak, očekuje se usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto i inflacije na 5,7 posto.

Primorac je također istaknuo da se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u jer se vodi stabilna fiskalna politika, pri čemu je proračunski deficit u granicama kriterija iz Maastrichta. Plan je da se omjer duga u BDP-u smanjuje u razdoblju od 2023. do 2025. po prosječnoj stopi od 2,2 postotna boda godišnje, da bi do 2025. taj omjer bio ispod 65 posto BDP-a, naveo je.

Podsjetimo, konsolidirani dug opće države na kraju 2021. godine dosegnuo je 343,8 milijardi kuna ili 78,4 posto BDP-a, a ove godine Vlada planira da će udio javnog duga u BDP-u biti 76,2 posto BDP-a.

Osvrnuvši se na proračun, istaknuo je da je on po prvi put nominiran u eurima, a istaknuo je i da je 'dobro izbalansiran, održiv i otporan'. Skorašnji ulazak u europodručje ocijenio je kao veliki uspjeh Hrvatske, rekavši uz ostalo i kako je zbog toga država na povijesno najvišem investicijskom rejtingu kod vodećih svjetskih rejting agencija.

Uvođenje eura donijet će, nadalje i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala, a nestat će i valutni rizik. Po njegovim riječima, i skorašnji ulazak u schengenski prostor hrvatskom će gospodarstvu donijeti dodatni stimulans, pogotovo u sektoru turizma i prijevoza.

Komentirajući prošli petak potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH i SAD-a, Primorac je naveo je da je to još jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Hrvatske i SAD-a, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane.

Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić ocijenila je da su posljednje tri godine bile izazovne za gospodarstvo, navevši pritom i rat u Ukrajini, zbog čega trpe mnoga europska gospodarstva. 'Ima i stvari koje treba pohvaliti, koje su bile uistinu dobre, pa se tako svakako radujemo ulaskom u schengenski prostor i u eurozonu, a treba spomenuti i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a', kazala je Doko Jelušić.