Članovi odbora, predstavnici resornih ministarstava, sveučilišta, strukovnih komora, HGK, Hrvatskih šuma, poduzetnici i drugi na tematskoj su sjednici o donošenju strateških dokumenata u području šumarstva i prerade drva raspravljali o važnosti prilagodbe i pojednostavljenju zakonodavnog okvira, o smjernicama strategija šumarstva i prerade drva, važnosti naknade za općekorisne funkcije šuma, itd.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Branko Hrg rekao je kako je posljednja strategija izrađena 2003. i završila je u ladici. 'Strategija je potrebna te je potrebno pronaći model kako razvijati drvoprerađivačku industriju, a ne imati Hrvatske šume koje bi, po sadašnjoj politici, trebale isključivo stvarati dobit, kao da su neki menadžeri, a radi se o nacionalnom blagu. Dobit se mora stvarati u drvoprerađivačkim prostorima i u tom se dijelu mora naći rješenje i suglasje', istaknuo je Hrg.

Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu ocijenio je kako je naknada za općekorisne funkcije šuma nužna za očuvanje i poboljšanje stanja šuma. Smatra da je potrebno razviti fond putem kojega bi se sustavno koristila sredstva od te naknade.

Govoreći o zakonodavstvu u sektoru šumarstva, Silvija Zec iz Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije poručila je da treba izbjeći da Hrvatska postane sirovinska baza, kao i da je potrebno uskladiti Zakon o šumama s ostalim zakonima koji utječu na sektor.

Predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK Ivić Pašalić ocijenio je kako je stanje u sektoru loše, s puno problema, kako je riječ o niskoprofitabilnoj industriji na ruralnim područjima, a mnoge su tvrtke s manjom proizvodnjom na tim područjima propale zbog smanjenih količina sirovine. Ljudi koji su izgubili posao u drvnoj industriji teško nalaze novi posao ili odlaze u inozemstvo, kazao je Pašalić dodajući kako u udruženju traže načine za poboljšanje standarda radnika, budući je dobit u drvnom sektoru mala.

Upozorio je i na brojne nelogičnosti, subvencioniranja u gospodarskim područjima u kojima se ne koriste hrvatski proizvodi niti sirovine te poručio da donositelji odluka moraju skrbiti prije svega o nacionalnim interesima.

Željko Kalauz iz Hrvatskog sindikata šumarstva rekao je da se broj radnika u Hrvatskim šumama tijekom godina znatno smanjio te treba odrediti je li nam u interesu zaposlenost ljudi ili dobit Hrvatskih šuma, a smatra da je važnije zapošljavanje ljudi u ruralnim područjima. Upozorio je i kako se zbog promjene propisa sve teže dolazi do drva za ogrjev, kako Hrvatske šume ne rade drva za ogrjev te kako bi ove jeseni u Slavoniji ogrjevnog drva moglo nedostajati.

U raspravi je uz ostalo istaknuto i kako se nove strategije trebaju usmjeriti na proizvode visoke dodane vrijednosti, kako bez investicija nema konkurentnosti, a upozoreno je i da je jedan domaći proizvođač namještaja u godini dana izgubio 30-ak najboljih majstora koji su otišli raditi u inozemstvo.