Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražili su od premijera Andreja Plenkovića hitan sastanak o regulaciji javnog linijskog prijevoza, ističući da će u slučaju njegova neodržavanja "biti prisiljeni na poduzimanje određenih zajedničkih aktivnosti"
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražili su od premijera Andreja Plenkovića hitan sastanak o regulaciji javnog linijskog prijevoza, ističući da će u slučaju njegova neodržavanja "biti prisiljeni na poduzimanje određenih zajedničkih aktivnosti".
"Ako do traženog sastanka ne dođe, socijalni partneri u ovom sektoru bit će prisiljeni na poduzimanje određenih zajedničkih aktivnosti", poručili su iz HUP-a i SSSH.
Odgovor kao i termin za žurno održavanje sastanka očekuju najkasnije do petka, 4. lipnja, navode u pismu upućenom premijeru.
Poslodavci i sindikalci kažu da su zadnje tri godine bili "više nego aktivni" u predlaganju rješenja i "više nego strpljivi", čekajući konačnu provedbu europskih i nacionalnih propisa.
"No, u međuvremenu su i prijevoznici i radnici dovedeni do ruba", kaže se u pismu.
"S obzirom da smo do sada iscrpili sve institucionalne i službene kanale komunikacije, nalazimo se pred situacijom da moramo, zbog odgovornosti prema svojim korisnicima, zaposlenicima i vlasnicima, od sljedećeg tjedna početi poduzimati daljnje korake", ističu iz HUP-a i SSSH-a.
HUP i SSSH između ostalog upozoravaju kako se već gotova zakonska rješenja koja su bila preduvjet potpisivanju ugovora za obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika na županijskim i međužupanijskim linijama do 100 kilometara ne provode zbog inertnosti tijela državne uprave.
Navode i kako još uvijek nije donesena odluka o raspodjeli sredstava iz državnog proračuna prema županijama, iako su sredstva, po saznanju SSSH i HUP-a, već osigurana te kako još uvijek nisu potpisani ugovori o javnoj usluzi između županija i privatnih prijevoznika koji održavaju javni linijski prijevoz putnika.
"Privatni autobusni prijevoznici okupljeni u HUP - Udruzi prometa obavljaju 80 posto javnog prijevoza na županijskim i međužupanijskim linijama do 100 kilometara i zapošljavaju više od 7.000 radnika koji su direktno pogođeni ovakvim neodgovornim ponašanjem nadležnih ministarstava", ističu iz HUP-a.
Napominju da bez sklapanja ugovora o javnoj usluzi "ne samo da je zaustavljen proces kolektivnog pregovaranja za poboljšanje uvjeta rada u prometnom sektoru, već su dovedena u pitanje i postojeća radna mjesta".
Daljnjim prolongiranjem donošenja odluke i potpisivanja ugovora s privatnim prijevoznicima, ugroženo je održavanje većine autobusnih javnih linija, pogotovo u ruralnim područjima, upozoravaju iz HUP-a i SSSH, navodeći kako već tri godine radnici i privatni pružatelji usluge javnog prijevoza ne mogu planirati poslovanje i perspektivu svojih tvrtki.
Potpisivanje ugovora o javnom linijskom prijevozu, kako ističu, preduvjet je bez kojeg je nemoguće poboljšati uvjete rada radnika posebice vozača koji su, pritom, i deficitarno zanimanje.
HUP i SSSH smatraju da Vlada treba već na prvoj idućoj sjednici donijeti odluku o raspodjeli sredstava iz državnog proračuna prema županijama (potpisnicama ugovora s prijevoznicima).
Dodaju i da treba "spriječiti diskriminaciju privatnih autobusnih prijevoznika i njihovih radnika u odnosu na prijevoznike u vlasništvu javnog sektora", jer , kako navode, privatnici za istu uslugu prijevoza još uvijek nemaju ugovore o javnoj usluzi i to sukladno Zakonu, dok ih javni imaju.
Drže i kako je potrebno osigurati pravnu sigurnost privatnih prijevoznika sklapanjem ugovora o javnoj usluzi javnog linijskog prijevoza sukladno Zakonu te nastaviti s mjerom potpore za očuvanje radnih mjesta za sve tvrtke koje i dalje imaju pad poslovanja i ispunjavaju propisane kriterije, kako bi se premostilo razdoblje do potpisivanja ugovora i uspostave njihove pune primjene.
To je, kako pojašnjavaju, posebno važno za prijevoz putnika na linijama u ruralnim područjima gdje broj putnika drastično pada, među ostalim i zbog prestanka škole i korištenja godišnjih odmora stanovništva te je neodrživ bez državne potpore.