Hrvatski privatnicima koji se odluče na ulaganje u neku od europskih ili zemalja trećeg svijeta na raspolaganju su sredstva iz europskih fondova, ali i snažna jamstva tih fondova da im posao neće propasti, rečeno je u petak na konferenciji 'Mogućnosti za investicije hrvatskog privatnog sektora u EU i trećim zemljama'
Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica kazao je kako hrvatskim poduzetnicima treba ponuditi konkretne informacije o mogućnostima i načinima ulaganja uz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja u Hrvatskoj i ostalim državama članicama EU, kao i ulaganja uz pomoć Europskog fonda za održivi razvoj u zemljama Afrike, europskog susjedstva, ali i cijeloga svijeta.
'Želimo pokazati na koji način najbolje koristiti te europske fondove. Strateški fond za ulaganja u Europu može iznositi do 500 milijardi eura do 2020. godine, ali i fond za vanjska ulaganja može aktivirati barem 90 milijardi eura. I hrvatski privatni sektor, naime, može bit korisnik dijela tih fondova', kazao je Mimica dodavši kako će nastojati povećati doprinos hrvatskog privatnog sektora europskim razvojnim odnosno unutarnjim ulagačkim ciljevima.
Upozorio je kako je interes hrvatskih privatnika, pogotovo za ulaganje u treće zemlje u razvoju vrlo malen, jer se zasad samo jedna tvrtka iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, prijavila na spomenute projekte Europske unije.
Mimica ističe kako hrvatske tvrtke na temelju dosadašnjeg rada na tržištima u zemljama u razvoju imaju i iskustvo, i partnere, ali i projekte koji bi se mogli provesti.
U tim zemljama naši bi se privatnici po njegovim riječima mogli angažirati na projektima u energetici, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, građevini, farmaceutskoj, tekstilnoj i drvnoj industriji, pogotovo jer im je, kako je rekao, na raspolaganju jeftin novac iz EU-ovih fondova uz koji idu snažna jamstva istih tih fondova.
Upravo je nedostatak jamstava dosad i hrvatskim ali i europskim ulagačima bio preveliki rizik da se odvaže na ulaganje u tim zemljama.
'Ovi fondovi i ova pomoć EU trebaju prevladati taj ulagački rizik. On će se prevladati pomoću sustava snažnih jamstava vezanih uz političke i gospodarske rizike koji su dio ulaganja u te zemlje', rekao je Mimica.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je da je Hrvatska prošla dug put od zemlje kojoj je trebala tuđa pomoć do zemlje koja je spremna pomagati drugima.
Iznosi pritom da je hrvatska službena razvojna pomoć 2011. godine iznosila 120 milijuna kuna, a 2014. godine 400 milijuna kuna. Od toga se 30 posto upućuje u BiH koja će, kaže Stier, i dalje biti u fokusu razvojne pomoći.
'Naša je čvrsta namjera nastaviti s potporom projektima koji pridonose očuvanju konstitutivnog položaja i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, reformskim procesima u BiH u okviru njihova europskog puta, te povezivanju naših poslovnih sektora', rekao je Stier.
Dodao je da je Hrvatska Ukrajincima prenosila znanje o zbrinjavanju izbjeglica i prognanika, bila aktivna u Kolumbiji i Jordanu gdje je prenosila znanja o izgradnji protuminskih sustava te sudjelovala u izgradnji sustava zaštite zdravlja majki i djece u Afganistanu, Maroku i području pod palestinskom upravom.
