Vrijednost ukupnih kredita stanovništvu krajem veljače iznosila je 116,38 milijardi kuna, što je za 3,4 milijarde kuna ili 2,9 posto manje nego godinu dana prije, čime je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA)
"Godišnji pad plasmana u veljači i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka, koje su se prema podacima središnje banke intenzivirale prošle godine, te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro", poručuju u srijedu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Naime, pojašnjavaju, unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kredita vezanih uz valutnu klauzulu uz euro, još uvijek većinu odnosno 57 posto ukupnih kredita čine upravo devizni krediti i krediti vezani uz valutnu klauzulu uz euro.
"Stoga je jačanje kune u odnosu na euro od preko 2,4 posto u odnosu na kraj veljače 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro", navodi se u analizi.
Iz RBA napominju kako je smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno i posljedica veće osviještenosti stanovništva glede mogućih rizika, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na domaću valutu koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita, a povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ukoliko se promotri struktura plasiranih kredita prema namjeni.
Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti su gotovinski nenamjenski krediti koji su uz blagi mjesečni rast od 0,2 posto krajem veljače iznosili 40,7 milijarde kuna, čineći tako 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.
Najveći udio u kreditima stanovništvu, od 44 posto, u veljači su imali stambeni krediti, koji su uz mjesečni pad od 389 milijuna kuna ili 0,7 posto, na kraju veljače iznosili 51,7 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, nakon dvoznamenkastih stopa pada u 2016. godini, u veljači je zabilježen nominalan godišnji pad od 5,2 posto.
U strukturi tih kredita, koji su u pravilu dugoročni, prevladavaju krediti indeksirani za inozemnu valutu - 76 posto ukupnih stambenih kredita i to dominantno euro. Nakon konverzije kredita u švicarskim francima, pojašnjavaju iz RBA, za tu valutu ostalo je vezano svega 3 posto stambenih kredita stanovništvu u protuvrijednosti 1,34 milijarde kuna na kraju veljače ove godine.
"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje zabilježene u drugoj polovici 2016. trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", zaključuju analitičari RBA.
