Na današnjem susretu s novinarima Pejnović je najavio da će se u petak (2. siječnja 2015.) na sjednici Vlada najvjerojatnije odlučivati o raspisivanju natječaja za Imunološki zavod za koji ima osam pisama namjere.

Natječaj za Imunološki je, kako je kazao, jučer usvojen i prema njemu bi država zadržala 25 posto udjela u tom zavodu.

Iako s Imunološkim stvari nisu išle glatko i to je bila 'bitka', Pejnović kaže da je sada zadovoljan jer se pokazalo da njihovi proizvodi i dalje imaju mjesto u zdravstvenom sustavu slijedom čega su 'pronađena' sredstva i za plaće zaposlenih i nije ih trebalo posuđivati od banaka.

Nije toliki problem posuditi ili se zadužiti, ali to dugoročno ne vodi nikuda ako poduzeće nema proizvode i tržište, smatra Pejnović poručujući da će to biti 'vodilja' za prodaju, privatizaciju, dokapitalizaciju i druge oblike upravljanja državnom imovinom.

Gdje toga nema ići će se u stečaj jer sve drugo je produžavanje agonije koja jako puno košta, a paradoksom je označio i to što zapravo nitko ne želi i ne pokreće stečaje nego svi očekuju čudo makar ljudi ne primaju plaće niti poduzeća imaju posla.

Pejnović je zadovoljan i s prodajom Croatia osiguranja kao strateškog poduzeća, ali i s onim što se dogovorilo oko još jednog takvog poduzeća Sunčani Hvar, što također nije bilo lako, ali se uspjelo te je time došlo i do završetka višegodišnje arbitraže koja je, iako je puno koštala, prva koju Hrvatska nije izgubila.

Sada slijedi priprema, natječaj i traženje strateškog partnera za Petrokemiju, koju je Pejnović ocijenio vrlo zanimljivom i pod kontrolom iako je kutinska tvornica u teškoj situaciji i godinu će vjerojatno završiti s gubitkom, ali mu je zanimljivo da se proizvodnja tamo nastavila i nakon što je iz tvrtke otišlo 700 ljudi.

Planira se i prodaja Đure Đakovića te Končara s čijom upravom slijedi sastanak, i pri čemu je, kako je kazao Pejnović, zabrinjavajuće što se za Končar nije našao strateški partner koji je itekako potreban. Stoga će sada glavni posao biti naći tog partnera za što će angažirati i investicijske savjetnike.

Najavljujući da se od iduće godine kreće i u prodaju državnih udjela u tvrtkama na burzi te da se ide i na reviziju nekih uredbi, Pejnović je dodao da bi u siječnju Vlada trebala odlučiti i o tome kako će izgledati natječaj za 'head hunting' i plaće menadžera u državnim tvrtkama koje bi, prema nekim idejama, mogle biti i oko 50 posto više od ministarskih.

No, kako bilo, osnovno je da će se za državne tvrtke tražiti sposobni upravljači-menadžeri s ciljem razrješavanja jednog od osnovnih sadašnjih problema razdvajanja politike od gospodarstva odnosno preklapanja regulativnog s upravljačkim, istaknuo je Pejnović.

Smatra i da država sa svojim poduzećima treba ići što više na burzu, bar sa 20 posto svojih dionica, pa bi se to moglo napraviti primjerice s HEP-om za kojeg se smatra da ga ne treba prodavati nego dokapitalizirati, kao i dosta drugih poduzeća koja dobro posluju.

Općenito, Pejnović je važnim ocijenio i to što u prodaji državne imovine nije bilo rasprodaje niti ispod procijenjene vrijednosti, što su pokazale prodaje odnosno neuspjele prodaje nekoliko hotelskih kuća u ovoj godini, a čija je ponovljena prodaja u tijeku.

Plan je za hotele i ostale državne tvrtke da se prodaja tri puta 'zavrti', a ako se ne nađe kupac onda se iz komercijalizacijskog procesa ide na dodjelu udrugama, na prodaju za kunu ili na poklanjanje, kazao je Pejnović dodavši i da su već oko pet tisuća državnih nekretnina prebacili iz statičkog portfelja u komercijalni proces.

I Pejnović i v.d. ravnatelja Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milan Dejanović najavili su i da će CERP izvršiti i obveze prema braniteljima kada to odluči Vlada.