Sezonski prilagođen proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je u EU u drugom kvartalu na 6,3 posto, sa 6,6 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju privremeni podaci Eurostata.

U drugom prošlogodišnjem tromjesečju, u punom jeku pandemije koronavirusa, dosegnuo je 12 posto BDP-a, a u drugom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio svega 0,3 posto, pokazalo je izvješće.

Na razini eurozone, proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u pao je na 6,9 posto, sa 7,1 posto u prvom kvartalu.

U drugom kvartalu pandemijske 2020. iznosio je 12,3 posto, a u istom tromjesečju pretpandemijske 2019. samo 0,4 posto.

Rast prihoda i potrošnje

Smanjeni deficiti iskazani udjelom u BDP-u rezultat su rasta BDP-a, dok su prihodi i rashodi porasli u apsolutnom iznosu u odnosu na prva tri mjeseca, navodi Eurostat, naglašavajući da na njihovu razinu i dalje utječu mjere ublažavanja posljedica pandemije.

Ukupni proračunski prihodi u EU, iskazani udjelom u BDP-u, u drugom su tromjesečju smanjeni na 46 posto, sa 46,4 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Smanjen je i udio ukupnih rashoda, s 52,9 na 52,3 posto BDP-a.

U eurozoni ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u također su se smanjili, na 46,2 posto, sa 46,7 posto u prethodna tri mjeseca.

Sezonski prilagođeni ukupni prihodi porasli su za oko 17 milijardi eura u području primjene zajedničke valute u usporedbi s prethodnim kvartalom, navodi Eurostat.

Ukupna proračunska potrošnja iskazana udjelom u BDP-u pala je na 53,1 posto, s 53,8 posto u prethodna tri mjeseca.

Sezonski prilagođeni ukupni rashodi porasli su u odnosu na prethodna tri mjeseca za oko 15 milijardi eura, utvrdio je statistički ured.

Danska i Luksemburg u suficitu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je europski statistički ured raspolagao, samo su Luksemburg i Danska i dalje bilježili višak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 3,6 odnosno 0,4 posto.

Švedska, Poljska, Bugarska, Irska, Nizozemska i Litva bilježile su manjak ispod najviše dopuštene razine u EU od tri posto BDP-a, koja je zbog pandemije privremeno suspendirana.

Najveći je sezonski prilagođeni proračunski deficit, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, od 9,6 posto.

Slijede Mađarska i Španjolska, s manjkom od 8,5 posto odnosno 7,3 posto. Blizu je i Latvija, sa 7-postotnim deficitom.

Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i najznačajniji hrvatski trgovinski partner, bilježila je manjak od šest posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u drugom tromjesečju bilježila proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, od 4,5 posto. U prethodnom tromjesečju iznosio je pet posto, a u drugom tromjesečju pandemijske 2020. godine 12,6 posto.

U drugom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine hrvatski proračun bio je u suficitu od 2,4 posto, pokazalo je izvješće.

EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u drugom tromjesečju bilježio manjak od 5,6 posto BDP-a, a eurozona od 6,4 posto.