Za razliku od većine susjednih zemalja u kojima prosječne plaće izražene u eurima bilježe stagnaciju ili pad, u Hrvatskoj je u prvom tromjesečju 2009. zabilježen rast plaća. Analitičari smatraju da se takav trend neće nastaviti te u nastavku godine očekuju pad nominalnih plaća
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća, nakon dva mjeseca pada, u ožujku je zabilježila nominalan rast od 2,6 posto (137 kuna) dosegnuvši pritom 5.367 kuna. To je najviša razina još od svibnja 2008. godine.
Rast plaća na početku 2009. godine posljedica je privremenog povećanja plaća u državnim i javnim službama. U prvom tromjesečju prosječne neto plaće zabilježile su i realan rast, što je posljedica smanjenja inflatornih pritisaka.
Dok prosječne plaće u Hrvatskoj realno rastu, u zemljama regije stagniraju ili padaju. Najveći pad bilježe Mađarska i Srbija zbog slabljenja nacionalnih valuta. Tako je prosječna plaća u Mađarskoj u ožujku pala ispod 400 eura, što je stotinjak eura manje nego u prošloj godini.
Slovenija i dalje bilježi najvišu razinu prosječnih neto plaća, pri čemu je nakon pada u veljači na 899 eura, u ožujku porasla na 922 eura. S prosječnom plaćom od 724 eura Hrvatska, uz Sloveniju, odskače od prosjeka regije. Najmanje plaće imaju Makedonci i Rumunji. Prosječna rumunjska plaća u ožujku je bila 327 eura, što je dvadesetak eura niže od lanjske prosječne plaće.
Nakon što je vlada od svibnja smanjila plaće za šest posto u javnom sektoru, u nastavku godine može se očekivati pad nominalnih plaća. Na to upućuju i podaci o smanjenju prihoda od mirovinskih doprinosa u posljednja dva mjeseca.
