Nakon što su svoje nezadovoljstvo izrazili ispred Ministarstva kulture i Sveučilišta u Zagrebu te Gradske uprave, kojoj su i gradonačelniku Milanu Bandiću poručili da ni nisu imuni na vrijeđanje i ponižavanje novinarki i novinara, više od tisuću prosvjednika pod sloganom "Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!" okupili su se pred zgradom Vlade.

Tamo je Zovko poručio kako, iako smo zemlja parlamentarne demokracije, mjesto odlučivanja i moći je u Vladi, "Sabor je nažalost preslab, Vlada premoćna".

Istaknuo je kako novinari Vladi žele dati do znanja da moraju promijeniti odnos prema novinarstvu, prema medijima, omogućiti novinarima da u normalnim uvjetima rade svoj posao

"Mi ništa ne dramatiziramo, niti smo slatki. Uostalom, ovo je pitanje svih hrvatskih građana, ovo nije pitanje samo nas novinara", rekao je Zovko, a potom je zajedno s ostalim predstavnicima HND-a pročitao novinarske zahtjeve .

Prvim traže ukidanje protuustavnih internih akata u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode, koje trpe u medijima za koje rade.

Zahtijevaju i da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

Traže i da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.

Zbog "programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija" prosvjednici tražimo ostavku vodstva HRT-a. Zahtijevaju da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u "koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti", a o državnih vlasti da odustane "od te vrste političkog plijena".

"Zahtijevamo da HRT bude neovisan o vladajućoj politici i da se njegovim novinarima omogući da slobodno rade svoj posao", stoji u zahtjevima. Traže i, kako kažu, prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara, donošenje statuta u medijskim kućama, osnivanje neovisnog regulatornog tijela koje bi nadziralo provedbu Zakona i poštivanje statuta.

Među njihovim zahtjevima je i promjena postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora, odnosno da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

Zahtijevaju da se pronađu, procesiraju i kazne napadači i nalogodavci prijetnji i napada na novinare, da Vlada što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit.

"Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?", zaključuju novinari.

Potporu prosvjednicma u priopćenju je dao i Transparency International Hrvatska, iz kojega ističu kako je potrebno osigurati uvjete za kvalitetno novinarstvo, "a koje danas u Hrvatskoj ne postoje".

 "Novinari moraju imati sigurnost u obavljanju svoje profesije. Prije svega ugovore o radu da bi mogli biti neovisni i slobodni u odgovornom obavljanju svog posao. Potplaćenost i egzistencijalna nesigurnost prisiljavaju ih da svoju struku zanemare kako bi pogodovali vlasnicima medija, te svoje novinarske radove poslušno oblikovali na način koji će odgovara onima za koje su napisani", tvrde u TIH-u.

 Upozoravaju da je današnje novinarstvo svedeno na marginaliziranje važnih društvenih tema, jer su novinari su uglavnom prisiljeni izvještavati o političkim obračunima te o pojedinačnim slučajevima građana iz crnih kronika o kojima se danima raspravlja.

 "Svakodnevno izvještavanje o tim negativnostima utječe na opće povećavanje nezadovoljstva građana, te doprinosi padu njihovog povjerenja u političke institucije i političare, kao i u njihovu budućnost u vlastitoj zemlji. Zbog toga svakodnevno svjedočimo velikom odlasku građana u one države koje obećavaju sigurnost i normalne životne uvjete, jer toga na žalost za obične građane u Hrvatskoj za sada nema", navode u toj organizaciji.