Odrastanje pod utjecajem kineskog interneta, definiranog sustavom masovne cenzure, kolokvijalno poznatog kao Veliki kineski vatrozid, prema Jefferiesovim istraživačima, samo je jedna od mnogih razlika između kineske generacije Z i one na Zapadu.

Generaciju Z čini dvije milijarde ljudi u svijetu – ili 25 posto globalne populacije – i uskoro će postati najveća svjetska skupina potrošača. Kao prva generacija digitalnih domorodaca na svijetu, većina svakodnevnih aktivnosti generacije Z – od druženja preko kupnje do igranja, kao i prijevoz i dostava hrane – odvija se online.

Odrastanje u digitalnom dobu njegovalo je liberalniji svjetonazor u generaciji Z u SAD-u i na Zapadu, prema Jefferiesu. Generacija Z 'još više podržava progresivne politike i ideje nego milenijalci' – oni rođeni između 1981. i 1996. – i strastveni su oko klimatskih promjena, rasne pravde, prava žena i LGBTQ osoba te socioekonomske nejednakosti, stoji u izvješću banke. Studija konzultantske kuće EY iz 2021. poduprla je to stajalište, otkrivši da više od 80 posto američke generacije Z vjeruje da su klimatske promjene, rasizam i oružano nasilje značajni problemi. Više od trećine njih sudjelovalo je na političkom skupu ili prosvjedu, podržalo politički pokret ili potpisalo peticiju za cilj s kojim se slažu, navodi EY.

Ipak, 'kineska generacija Z jako se razlikuje od zapadnog arhetipa', napisali su Jefferiesovi istraživači. 'Veliki kineski vatrozid odvaja kinesku generaciju Z od Zapada. Rastući nacionalizam iznjedrio je kineski identitet. Mnogi mladi ljudi spremni su žestoko braniti državu od kritika koje smatraju izdajničkima', napisali su.

U posljednja dva desetljeća kineske su vlasti ograničile pristup zapadnim web stranicama. Usluge poput Facebooka, WhatsAppa, Instagrama i YouTubea zabranjene su u Kini. No zato bilježe 'procvat ekosustava kineskih zamjena', poput web stranice za bloganje Weibo, aplikacije za razmjenu poruka i društvene mreže WeChat te videoplatforme Douyin (TikTokova sestrinska aplikacija u Kini), čiji je sadržaj podložan državnoj cenzuri te je potaknuo uspon nacionalizma među mladima, prenosi Fortune.

Veći potrošači od prethodnih generacija

Kina je u posljednjih nekoliko desetljeća uložila velik novac u obrazovanje mladih ljudi, s velikim uspjehom. Generacija Z je 'bogatija, bolje obrazovana i s izraženijom individualnošću od svojih roditelja', navode iz banke Jefferies. Tu je i kineska politika jednog djeteta – oko 60 posto kineske generacije Z jedinci su u svojim obiteljima i odrasli su u vrijeme ogromnog gospodarskog rasta zemlje, za razliku od njihovih roditelja.

To znači da su veći potrošači. Kineska generacija Z čini 15 posto potrošnje kućanstava, u usporedbi s četiri posto generacije Z u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Potrošnja u Kini porast će četiri puta, na 2,4 trilijuna dolara do 2035., prema financijskoj tvrtki China Renaissance. I u SAD-u i u Kini generacija Z naslijedit će trilijune. Mladi Amerikanci u iduća će dva desetljeća zaraditi 78 trilijuna dolara od baby boomera i prethodne 'tihe generacije'. No u Kini manja obitelj znači da je manje vjerojatno to da će kineska generacija Z dijeliti svoje nasljedstvo, što bi moglo rezultirati s više novca u njihovim džepovima, kaže Jefferies.

Rastući nacionalizam mladih u Kini utječe na navike potrošnje. Mnogi mladi Kinezi izbjegavaju strane robne marke i prihvaćaju guochao – robu proizvedenu u Kini koja uključuje tradicionalne kineske boje, dizajn i povijest – preoblikujući način na koji strani brendovi pristupaju kineskom tržištu, rekla je za Fortune Denise Cheng, analitičarka u Daxue Consultingu, tvrtki za istraživanje tržišta usmjerenoj na Kinu.

Međutim iako je kineska generacija Z obrazovanija i imućnija od svojih roditelja, zemlja sada ima premalo službenih poslova za njih, prenosi Fortune.

Izgledi za kinesku generaciju Z

Najobrazovanija generacija u povijesti Kine suočava se s krizom zbog nezaposlenosti, skokom cijena nekretnina i velikim gospodarskim usporavanjem. Pandemija bolesti COVID-19 naštetila je zapošljavanju generacije Z u cijelom svijetu. Ali nezaposlenost među kineskom generacijom Z viša je nego u mnogim razvijenim gospodarstvima.

Gotovo 11 milijuna kineskih studenata ovog ljeta diplomirat će na sveučilištima, ali značajan postotak njih neće moći pronaći posao. Nezaposlenost mladih u Kini iznosi 19,3 posto, u usporedbi s 8,1 posto u SAD-u i 7,8 posto u Južnoj Koreji. Ta mješavina nezaposlenosti mladih i usporavanja gospodarskog rasta znači da bi se kineska generacija Z mogla oblikovati u 'najnesretniju generaciju moderne Kine', napisao je u Bloombergu Shuli Ren ranije ove godine.

Nacionalna hiperkompetitivna školska i radna kultura pomogle su popularizaciji internetskog pokreta predvođenog mladima koji prihvaća 'involuciju' – suprotno od evolucije – što se odnosi na stagnaciju. Victor, 25-godišnji student na magisteriju u Guangzhouu, ranije je rekao za Fortune da 'kinesko društvo kaže da možete biti uspješni samo ako idete u dobru školu, dobijete dobro plaćen posao s visokim statusom i kupite kuću. Ali sada se to čini gotovo nemogućim'.