Paket reformi sadrži nekoliko važnijih izmjena. Ministar Piletić izdvojio je jednokratnu isplatu individualizirane kapitalne štednje u visini 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava, umjesto dosadašnjih 15 posto.

Isto tako, zakonom propisani dodatak na mirovinu od 20,25 posto povećat će se na 27 posto, s ciljem povećanja mirovina iz drugog stupa.

Uvode se nove vrste imovine, u koju mirovinska društva mogu ulagati, prvenstveno u nekretnine i imovinu tvrtki koje nisu na burzi.

Od 1. siječnja iduće godine ukida se ulazna naknada, a postupno će se smanjivati i naknada za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. A zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje i obveze obaveznog prebacivanja u fond C pet godina prije mirovine.

Ekonomski analitičar Damir Novotny pozdravlja odluku o podizanju jednokratne isplate akumulirane mirovinske štednje s 15 na 20 posto.

'Značit će to puno kućanstvima koja su uplaćivala u drugi stup. Povećat će im dohodak, što će opet imati utjecaj na opću potrošnju, a onda i na potražnju te na generiranje bruto društvenog proizvoda', rekao je Novotny za tportal.

On smatra da je, bez obzira na žestoke kritike, drugi mirovinski stup dobro odradio svoju ulogu.

'Ipak su ulozi u drugom stupu, što mogu potvrditi na osobnom primjeru, ostali očuvani. To ne mogu reći za prvi stup, u koji sam uplaćivao visoke iznose. U prvom stupu nije se stvorila nova vrijednost, već samo potrošnja', izjavio je Novotny.

Njegovo mišljenje ne dijeli stranka Blok umirovljenici zajedno (BUZ) te smatra da u fokusu Vlade treba biti traženje žurnog rješenja kako, s obzirom na rast prihoda proračuna, izdvojiti oko dvije milijarde eura, koliko je potrebno da bi prosječne mirovine dosegnule 50 do 60 posto prosječne plaće.

'Umjesto toga u fokus se bez ikakve potrebe, izuzev skretanja pozornosti, guraju priče o smanjenju ulaznih i izlaznih naknada ili smanjenju naknada za upravljanje II. mirovinskim stupom, dodacima ili povećanjima jednokratne isplate s 15 na 20 posto itd. Gurati priču o II. mirovinskom stupu, koji se već odavno pokazao potpuno neefikasnim i za umirovljenike 'štetnim', zapravo je bježanje od pravog problema', ističu iz BUZ-a.

Kritična je prema mirovinskom paketu Vlade i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović. Za nju je podizanje iznosa koji članovi mirovinskog fonda mogu povući odjednom pri odlasku u mirovinu samo kupovanje glasova birača.

'To je rušenje smisla mirovine, jer oni sada, umjesto 15 posto ješke ili mita, daju 20 posto da bi ljudi mogli vraćati dugove. Znamo da je po Ustavu, zakonu i svemu mirovina osiguranje za slučaj starosti i smrti, ne za slučaj duga, ni za slučaj siromaštva', izjavila je Petrović za Mirovinu.hr.

Negativne reakcije umirovljeničkih udruga za Novotnyja nisu iznenađenje. Slična je situacija u gotovo svim europskim zemljama u kojima je mirovinski sustav napregnut do krajnjih granica.

'Sve europske zemlje suočavaju se sa starom populacijom i relativno ranim odlaskom u mirovinu. Hrvatska umirovljenička populacija relativno je mlada. Prema jednom istraživanju, samo je 17 posto umirovljenika iz prvog stupa odradilo puni radni staž. Nije se dovoljno dugo uplaćivalo i naravno da su mirovine niske. U prvom stupu imamo velik broj ranije umirovljenih ljudi po raznoraznim propisima koji su se počeli akumulirati sredinom 90-ih. I naravno da su troškovi prvog stupa ogromni, ali to nije samo slučaj u Hrvatskoj. To je problem i Njemačke i Francuske. Potrebne su promjene. Zbog toga se produljuje radni staž da bi se duže uplaćivalo u prvi stup', izjavio je Novotny.

Dodaje kako je neminovno to da se iz državnog proračuna na teret svih poreznih obveznika moraju prebacivati sve veći iznosi novca u mirovinski sustav.

'To se već sad radi. Možete te iznose i povećati, što je politička odluka. Ali Europska komisija i Europska središnja banka upozoravaju vlade da ne pretjeraju u razbacivanju novcem jer to napuhuje inflaciju. Ključ za Hrvatsku nije prebacivanje iz proračuna, nego jačanje broja radnih mjesta, jačanje produktivnosti. Nužne su opsežne reforme', ističe Novotny.

Kad je riječ o brzim mjerama koje bi mogle odmah pomoći određenom broju umirovljenika, Novotny se zalaže za ukidanje oporezivanja mirovina, što je za njega relikt prošlosti koji više nigdje ne postoji.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić na mini mirovinsku reformu Vlade pak gleda kao na 'interventan zahvat u dijelove sustava koji dugoročno neće rezultirati materijalnim promjenama'.

'Da bi mirovina danas bila dvostruko veća, trebalo bi preko 50 posto plaća izdvajati u I. mirovinski stup. Danas izdvajamo 15 posto, što znači da uplatite kunu, a van idu dvije. Kroz druge poreze uplati se i ta druga kuna, što suštinski znači da je bruto plaća opterećena s 30-ak posto. Kad bismo preko noći htjeli imati kupovnu moć mirovine koja je dvostruko veća, ispada da biste morali opteretiti bruto plaću sa 60 posto. To je politički moguće, ali ekonomski teško. Morali biste imati dvostruko veći broj ljudi koji radi ili uduplati produktivnost rada uz postojeći broj ljudi koji rade. To zahtijeva ogromne reforme… Vidi se da se vrtite u krug i najbliže stvarnosti je da mirovine za 15 ili 20 godina budu veće tako da se u većoj mjeri krene privatno investirati', izjavio je Grubišić za N1.