Opsežan paket mjera pomoći gospodarstvu umirio je poduzetnike, ali je ministra Marića, koji sve to treba financirati, stavio na velike muke. Kako bi osigurala dugoročnu održivost proračuna, Vlada u što kraćem roku treba osnažiti mjere štednje i osmisliti nove izvore financiranja.

Prvi korak koji će trebati poduzeti bit će snažnije rezanje proračunskih rashoda. Na materijalnim troškovima po ministarstvima ne može se puno uštedjeti pa je premijer već najavio razgovore sa socijalnim partnerima o smanjivanju prava zaposlenih u javnim i državnim službama.

Privremenim kresanjem povišica zaposlenima te vraćanjem materijalnih troškova na lanjsku razinu moglo bi se uštedjeti oko tri milijarde kuna na godišnjoj razini.

Međutim time bi se pokrio mali dio 'proračunske rupe', a koja se za prva tri krizna mjeseca procjenjuje na oko 45 milijardi kuna. Naime samo plaće s doprinosima za 600 tisuća radnika na minimalcu državu će u tom razdoblju koštati oko 10 milijardi kuna.

Ekonomist Damir Novotny smatra da država treba poduzeti oštrije rezove. 'U ovoj godini planirana je ukupna javna potrošnja od 140 milijardi kuna. To svakako nije održivo i mora doći do redefiniranja cijelog proračuna, a to se ne može postići malim zahvatima u smanjivanju troškova po ministarstvima. Radi se o potrebi snižavanja rashoda za 20 do 30 milijardi kuna', ističe Novotny.

Što se veće proračunske uštede postignu proračunskim rezovima, država će se morati manje zaduživati za pokrivanje posljedica krize. A kakve su uopće mogućnosti zaduživanja ako se produži gospodarska kriza?

Premda je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina stabilnog gospodarskog rasta kontinuirano smanjivala zaduženost, fiskalni kapacitet za značajnije povećanje javnog duga prilično je ograničen.

Omjer javnog duga i BDP-a u četverogodišnjem razdoblju smanjen je sa 84,4 posto (krajem 2015.) na 73,2 posto (krajem 2019.), ali Hrvatska je i dalje na vrhu po zaduženosti u usporedbi s ostalim zemljama nove Europe.

Zahvaljujući pozitivnim trendovima lani su nam kreditne agencije vratile investicijski rejting. Međutim u promijenjenim okolnostima pristup inozemnim financijskim tržištima je otežan, a kamate rastu.

Novotny smatra da Vladi stoji na raspolaganju dovoljno mogućnosti financiranja iz domaćih izvora. 'HNB raspolaže monetarnim pričuvama u smislu obveznih rezervi bankarskog sektora u visini od 40 do 50 milijardi kuna pa likvidnost ne bi trebala biti problem. Ali treba voditi računa o tome da naglo povećanje javnog duga u uvjetima pada BDP-a ugrožava ukupnu makroekonomsku stabilnost', upozorava Novotny.

Stoga se treba maksimalno okrenuti izvorima financiranja kojima se ne povećava javni dug. Među njima su u prvom planu sredstva Europske unije i mirovinskih fondova.

Trenutno su Hrvatskoj na raspolaganju neiskorištena sredstva iz strukturnih fondova Europske unije u iznosu od 1,16 milijardi eura, a koja se mogu upotrijebiti za financiranje minimalnih plaća zaposlenika i pomoć poduzetnicima da prebrode krizu.

Na razini EU-a pripremaju se i druge mjere potpore gospodarstvima zemalja članica, poput inicijative SURE za osiguravanje radnih mjesta i nastavka rada poduzeća, dodatnih potpora za poljoprivrednike i ribare te jamstvenog fonda Europske investicijske banke (EIB) za zaštitu europskih poduzeća koja se suočavaju s manjkom likvidnosti.

'Razmatra se nekoliko instrumenata na razini cijele Europske unije, vrijednih oko 500 milijardi eura. Tu će se sigurno otvoriti nešto i za Hrvatsku, od 1,5 do dva posto, a to je od 750 milijuna do milijardu eura', procjenjuje Novotny. Postoji i inicijativa za izdavanje 'koronaobveznice' na razini cijele Europske unije, koju su pokrenuli talijanski, francuski i španjolski čelnici, ali se prijedlogu protive Njemačka, Austrija i Nizozemska jer se pribojavaju da će preuzeti obavezu plaćanja tuđih dugova.

Kada je riječ o ulozi mirovinskih fondova, Novotny se zalaže za 'brzu privatizaciju'. 'Hrvatska ima najveći portfelj imovine državnih i javnih poduzeća u Europi, vrijedan oko 35 milijardi eura. Mirovinski fondovi koji raspolažu sa stotinjak milijardi kuna mogli bi preuzeti udjele u državnim poduzećima i na taj način smanjiti proračunski deficit', poručuje Novotny.

Uzimajući u obzir sve navedene mogućnosti i dosad poduzete mjere, Novotny je optimističniji nego 2009. 'Vlada je brzo reagirala i popravila situaciju u malim i srednjim poduzećima, a sada imamo i bolji pristup europskom financiranju nego u razdoblju prošle krize. Ostaje samo pitanje kako će Vlada iskoristiti dostupna sredstva', zaključuje Novotny.