U raspravi o radu trgovina nedjeljom vode se žestoke polemike, a stavovi su podijeljeni. Dok se jedni zalažu za administrativno ograničenje rada, drugi smatraju da poduzetnicima treba pustiti da sami reguliraju radno vrijeme, uz uvjet da se rad nedjeljom i blagdanima pošteno plati. Provjerili smo kako je prema važećim propisima regulirano plaćanje rada nedjeljom i blagdanom i pridržavaju li se poslodavci utvrđenih pravila
Prema Zakonu radu, za rad nedjeljom, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
Pravo na dodataka imaju svi radnici neovisno je li rade u djelatnostima poput trgovine ili industrije koje ne trebaju nužno raditi 24 sata ili je riječ o poslovima koji se po prirodi stvari moraju obavljati neprekidno, kao što su usluge bolničkog liječenja, javnog prijevoza i sl.
Sindikati smatraju da je neprecizna zakonska odredba jedna od glavnih prepreka pravednom nagrađivanju rada nedjeljom. Naime, postojećim rješenjem poslodavcu je prepušteno određivanje visine dodatka, a kako je zakonom određeno samo to da naknada za rad nedjeljom mora biti veća nego radnim danom, poslodavac teorijski može povisiti naknadu za jedan posto i tako formalno zadovoljiti zakonske uvjete.
vezane vijesti
U praksi su bolje zaštićeni djelatnici u većim tvrtkama kojima je pravo na povećanu plaću utvrđeno kolektivnim ugovorom. U ostalim slučajevima poslodavci u pravilu svojevoljno određuju naknadu za rad nedjeljom internim pravilnikom.
U postojećim kolektivnim ugovorima, koji pokrivaju razmjerno mali broj zaposlenih, za rad nedjeljom i blagdanima te prekovremeni rad dodatak na plaću kreće se od 30 do 50 posto.
Primjerice, kolektivni ugovor za trgovinu određuje pravo radnika na povećanje plaće za rad nedjeljom za 35 posto, a za rad blagdanom i prekovremeni rad za 50 posto.
U slučaju kad zaposlenik radi na blagdan koji je ujedno i nedjelja, dodaci na plaću se ne zbrajaju, ali ima pravo na dodatak koji mu je povoljniji. Međutim, ako u isto vrijeme radi nedjeljom i prekovremeno uvećanja se zbrajaju.
Prekršaje vezane uz obračun radnog vremena i plaćanje dodataka na rad nedjeljom utvrđuju inspektori rada.
Ako se poslodavac ne pridržava kolektivnog ugovora ili internog akata te radniku ne dostavi obračun plaće iz kojeg je jasno vidljivo da je isplaćen odgovarajući dodatak za rad nedjeljom prijeti mu novčana kazna od 61.000 do 100.000 kuna.
Prema podacima koje smo dobili od Državne inspekcije, inspektori rada lani su obavili 10.100 inspekcijskih nadzora u području primjene propisa o radnim odnosima.
U pogledu radnog vremena i odmora radnika, inspektori rada su u navedenom razdoblju utvrdili više od 700 prekršaja te su u većini slučajeva protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba podnijeli optužne prijedloge nadležnim sudovima te o utvrđenim nezakonitostima obavještavali i druga tijela radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti.
