Tisuće ljudi okupile su se tijekom vikenda diljem Rusije kako bi prosvjedovale protiv planova o podizanju dobi za odlazak u mirovinu, što je samo nastavak iskazivanja nezadovoljstva najavljenim promjenama koje se polako pretvaraju u najozbiljniji domaći politički problem za predsjednika Vladimira Putina i premijera Dmitrija Medvedeva u posljednjih nekoliko godina. U Moskvi se, prema nekim procjenama, na prosvjedu okupilo desetak tisuća ljudi, a nezadovoljnika nije nedostajalo ni u drugim gradovima poput St. Peterburga, Novosibirska, Jekaterinburga, pa čak i Vladivostoka.

Nezadovoljstvo građana proizlazi iz objavljenih planova vlasti da se dob za odlazak u mirovinu od 2019. godine postepeno povećava sa sadašnjih 60 na 65 godina za muškarce te s 55 na 63 godine za žene. Reforma u mirovinskom sustavu prvotno je najavljena još prije dva i pol mjeseca, istovremeno s početkom Svjetskog nogometnog prvenstva koje se ljetos održavalo u Rusiji, što je neke potaknulo da primijete kako su vlasti loše vijesti poželjele zakopati u euforiji koja je pratila veliki sportski događaj.

Ako je suditi prema podacima o popularnosti Vladimira Putina, ti su kritičari u pravu jer je broj ljudi koji odobravaju njegovu politiku pao na najnižu razinu u posljednje četiri godine. Prema brojkama koje je objavila ruska tvrtka za istraživanje javnog mišljenja Levada center, a koje je prenio BBC, udio ruskih građana koji odobravaju Putinovo vođenje države približava se razini od oko 65 posto, na kojoj je bio prije nego što je Rusija anektirala poluotok Krim u Ukrajini početkom 2014. godine. U međuvremenu, odnosno sve donedavno, podrška Putinu se kretala čak i iznad 80 posto.

Druge ankete istovremeno pokazuju da se čak 90 posto ruskih građana protivi podizanju dobi za odlazak u mirovinu, a rastućeg problema je, čini se, postao svjestan i Putin te se proteklih tjedana pokušavao ponešto distancirati od najavljene reforme. No u neočekivanom i neuobičajenom potezu Putin se sredinom prošlog tjedna preko televizije obratio građanima zatraživši od njih podršku za planirane promjene, upozoravajući istovremeno da bez hitne reakcije zemlji prijete ekonomski kolaps i hiperinflacija.

U polusatnom govoru Putin je ponešto ublažio najavljene promjene te je nova planirana dob za odlazak u mirovinu žena spuštena na 60 godina, a kazao je i da će se uvesti zakoni kojima će se kažnjavati oni poslodavci koji bi otpuštali radnike blizu umirovljenja, kao i zakoni koji će srezati dobnu diskriminaciju pri zapošljavanju. Ruski predsjednik je kazao da je oduvijek bio protiv promjena u mirovinskom sustavu i podsjetio je javnost da je još 2005. obećao da se dob odlaska u mirovinu neće mijenjati dok god je on na čelu države.

No dodao je da ozbiljni demografski problem u Rusiji znači da ne postoji alternativa najavljenoj promjeni koja bi bila prva takva prilagodba još otkad je dob za umirovljenje određena u doba Josifa Staljina. Neuspjeh u reformi mogao bi donijeti rast siromaštva i katastrofalne posljedice za ekonomiju, kazao je Putin, zbog čega država ne bi mogla garantirati nacionalnu sigurnost.

Prema procjenama ruskih vlasti, koje prenosi britanski The Guardian, broj umirovljenika u Rusiji bi se do 2044. mogao izjednačiti s brojem zaposlenih, što bi značilo ogroman pritisak na državni proračun. Uzroci sadašnjeg problema leže u demografskoj slici koja potječe još iz devedesetih godina. Nakon ekonomskog kaosa koji je slijedio raspad Sovjetskog Saveza broj stanovnika Rusije počeo se smanjivati. Iako posljednjih godina dolazi do oporavka, preokret se ne odvija dovoljno brzo da bi se izbjegla prijetnja za rusku ekonomiju.

Ekonomisti se slažu da postoji problem jer je stanovništvo u prosjeku sve starije i država sve više i više novca troši na mirovine. Prosječna državna penzija iznosi oko 13,3 tisuće rubalja (cca 1275 kuna), a Putin je kazao da bi podizanje dobi za odlazak u mirovinu omogućilo državi i povećanje penzija. Ruska vlada je najavila da će do kraja ove godine prosječne mirovine porasti na 14,4 tisuća rubalja (cca 1360 kuna).

Mada se u pitanju mirovinske reforme radi o dugoročnim prognozama, niti sadašnja situacija u ruskoj privredi ne može se zanemariti. Rusija je lani, nakon dvije godine recesije, zabilježila blag gospodarski rast od 1,5 posto, prije svega zahvaljujući nešto višim cijenama sirove nafte. Ove se godine također očekuje rast u rasponu od 1,8 do dva posto. Ruski ministar financija Anton Siluanov sredinom kolovoza izjavio je da njegovo ministarstvo ove godine očekuje višak u proračunu u razini od 1,5 do dva posto bruto domaćeg proizvoda, prenosi ruska novinska agencija TASS. Najnovija prognoza u suprotnosti je s prijašnjim očekivanjima, prema kojima je ruski proračun trebao biti u deficitu od oko 1,5 posto BDP-a.

Kratkoročno dobre informacije nisu ipak dovoljne da bi se umirilo nezadovoljstvo građana koje je toliko da su se na prosvjedima našli predstavnici sa svih političkih strana. Među prosvjednicima je tako bio i dugogodišnji vođa Komunističke partije Genadij Zjuganov te je najavljenu reformu prozvao 'kanibalističkom'. Zjuganov se na čelu KP-a Ruske Federacije nalazi još od 1993. godine, a poznat je po tome da se svojevremeno protivio promjenama koje je u Sovjetskom Savezu provodio Mihail Gorbačov, da se prije desetak godina zalagao za restaljinizaciju ruskog društva, a otvoreno je podržavao i rusku aneksiju Krima, zbog koje su Rusiji uvedene sankcije, koje su dijelom i prouzrokovale sadašnju situaciju u tamošnjoj ekonomiji.

Ruske su vlasti nedavno ponovo na mjesec dana zatvorile popularnog vođu opozicije Alekseja Navaljnog jer je najavio novu seriju prosvjeda za predstojeći vikend. Navaljni je pritvoren jer je prekršio zakone o prosvjedima, a on tvrdi da je to potez kako bi mu se onemogućilo vođenje prosvjeda protiv mirovinske reforme. Iz redova ruskih sindikata stigle su izjave da mnogi Rusi neće živjeti dovoljno dugo da bi uopće dobivali penziju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, očekivano trajanje života za ruske muškarce je 66 godina, a za žene 77.

Široko rašireno nezadovoljstvo solidan je udarac na Putinovu vlast, od kojeg se, izgleda, neće baš tako lako obraniti. U svojem govoru on je nepopularne promjene proglasio nužnom žrtvom kako bi se osigurala dobrobit budućih generacija. 'Najlakša, najjednostavnija stvar za današnje vlasti bilo bi ne učiniti ništa', kazao je Putin. Ne stiša li se ubrzo nezadovoljstvo ruskih građana, Putin će očito, uz dosadašnje ustupke, morati napraviti još nešto.