Grčić, koji je u srijedu u Rijeci sudjelovao na predstavljanju mogućnosti ulaganja putem EU fondova, rekao je to odgovarajući na novinarsko pitanje koje bi agencije mogle biti spojene i o kolikim je uštedama riječ.

"Racionalizacija agencija jedna je od pet ključnih komponenti dubinske analize proračunskih rashoda i ta će se priča sigurno dogoditi. U ovom trenutku je nezahvalno i promašeno govoriti o detaljima te priče, to je nešto što je ispred nas, o čemu se dogovaramo i s Europskom komisijom u sklopu izrade nacionalnog plana reformi i idemo s tim poslom dalje", rekao je.

Novinari su podsjetili da je ministar financija Boris Lalovac izjavio da javna poduzeća rade veliki dug i da nam je to 'mač nad glavom', a Grčić je na to rekao da je jedno od ključnih pitanja u reformama "obuzdavanje rasta javnog duga", gdje je zaduživanje javnih poduzeća od prošle godine, primjenom nove metodologije izračuna deficita i javnog duga, veliko opterećenje.

Na pitanje je li Europska komisija odgovorila na prijedlog bitnih mjera i što je preporučila u sklopu mjera za makroekonomsku ravnotežu, Grčić je odgovorio da se kontinuirano radi i na tome i da je to u završnoj fazi.

Podsjetio je da je jučer održan još jedan sastanak povjerenstva za europski semestar te da se do kraja tjedna očekuje još jedan posjet izaslanstva Europske komisije, s kojom će se finalizirati taj dokument koji prije slanja Europskoj komisiji mora prihvatiti Vlada.

Ključna područja su reforma javne uprave, bolje upravljanje javnim poduzećima, rješavanje problema duga u zdravstvu, prvedba reformi u zdravstvenom sektoru i u konačnici dovođenje deficita u planirane razmjere, zaustavljanje rasta javnog duga i bolje upravljanje javnim financijama, rekao je.

Na pitanje o rokovima za javna poduzeća i kada se mogu očekivati uštede, Grčić je odgovorio da se cijelo vrijeme provode reforme u javnim poduzećima te da će sve pojedinosti biti predstavljene 31. travnja na konferenciji o javnim poduzećima u Zagrebu.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji je također bio na predstavljanju mogućnosti ulaganja putem EU fondova, dodao je da se često dobiva dojam kao da se tek počinje s određenim reformama.

"Ova Vlada je u tri godine napravila tolike uštede u javnom sektoru da je, primjerice, deficit, konsolidiran od cijeloga javnog sektora, manji nego 2011. za gotovo 10 milijarda kuna. S druge strane, 2500 ljudi manje radi u ministarstvima i agencijama nego 2011., znači kontinuirano se rade reforme, ali potrebno je još napraviti kako bi Hrvatska mogla izaći iz zaduživanja i prestati opterećivati buduće generacije", rekao je Maras, dodajući da je to posao koji Vlada radi već četiri godine.

Grčić je rekao da su u javnim poduzećima, po podatcima za 2014., za 8,5 posto smanjeni ukupni rashodi za plaće i oko 5,5 posto broj zaposlenih, više nego u javnoj upravi. Ocijenio je da je to logično jer su to poduzeća koja sve više, u dijelu u kojemu mogu, trebaju biti orijentirana tržištu. "To je naš krajnji cilj. Mi nismo samo prepolovili, nego i više od toga, dosadašnje troškove financiranja Holdinga HŽ-a iz proračuna, i to je direktni i najvidljiviji efekt provedenih programa restrukturiranja u svim komponentama Holdinga", istaknuo je Grčić.