Sve što je bijelo reflektira Sunčevu svjetlost, zbog čega su na područjima s visokim temperaturama ljudi tisućljećima bojili krovove u bijelo. I dok se ova jednostavna tehnika borbe protiv vrućina odnosi na vidljiv spektar Sunčeve svjetlosti, postoje materijali koji oslobađaju i od infracrvenog (nevidljivog) zračenja te tako istovremeno mogu i ohladiti objekt.

Kad bi se ta tehnologija pasivnog hlađenja primijenila na sve građevine, teoretski bi mogla spasiti mnoge živote od negativnog utjecaja nesnosnih vrućina, smanjila bi račune za struju, ali i ohladila cijeli naš planet kojem prijeti pregrijavanje.

I dok su naši davni preci razmišljali o refleksiji svjetla, proteklih nekoliko stoljeća asfalt i katran zacrnili su urbani krajolik. Dok su to s jedne strane jeftini, vodootporni i izdržljivi materijali, s druge strane pretvaraju gradove u urbane toplinske otoke. Oni su u prosjeku za nekoliko stupnjeva topliji od ruralnih područja, a primjerice, crni krov u New Yorku može doseći temperaturu i od 90 stupnjeva.

Takve vrućine su smrtonosne. Kako piše Washington Post, u SAD-u je od 2004. do 2018. bilo 10.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinama, a očekuju se još gore brojke kako temperature budu rasle. Zbog nesnosnih vrućina klimatizacija zgrada i kuća postala je neophodna diljem svijeta, a ona troši puno energije. Tako na nju otpada 15 posto ukupne potrošnje energije zgrada u SAD-u, a u vrućim zemljama, poput Saudijske Arabije, i do 70 posto.

Stoga su znanstvenici kao potencijalnu alternativu dugo godina proučavali tehnologiju pasivnog hlađenja. Prema procjenama američkog Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley, krovovi s pasivnim hlađenjem u toplijim bi regijama smanjili hlađenje klima-uređajima za trećinu. Kad bi svi gradovi s milijun i više stanovnika u Sjevernoj Americi primijenili tehnologiju pasivnog hlađenja na krovovima i pločnicima, spriječili bismo zagrijavanje jednako onome koje nastaje zbog globalne emisije stakleničkih plinova na godišnjoj razini.

Pasivno hlađenje kao rješenje mnogih problema prepoznaje sve više gradova diljem svijeta. Los Angeles je 2014. postao prvi veliki grad koji se odlučio na radikalan iskorak i propisao da svi novoizgrađeni stambeni objekti moraju imati 'hladne krovove'. S vremenom su ih i Houston, Austin, Toronto, Miami Beach, Atlanta, Denver, Chicago i New York na ovaj ili onaj način uključili u svoje građevinske propise.

A i sama tehnologija je napredovala. Danas će, prema procjeni Berkeley Laba, za ljetnih popodnevnih sati bijeli krov biti za barem 31 stupanj hladniji od tamnijeg. Postoji i rješenje za one koji iz estetskih, ali i praktičnih razloga ne bi htjeli imati bijeli krov. Najnoviji materijali dostupni u različitim bojama gotovo su učinkoviti kao i oni bijeli. Primjerice granule za hlađenje krovova tvrtke 3M mogu reflektirati i do 25 posto svjetlosti, čak i u tamnim bojama. Napredniji materijali, poput polimernih filmova s različitim bojama, mogu odbijati i više od 90 posto zračenja, a u prodaji bi trebali biti dostupni u sljedećih godinu dana.