Poslodavci bi, kaže Cappelli, u sklopu projekta radnicima uplatili iznos "negdje u visini oko 2.500 kuna", koje bi kao nagradu davali svojim djelatnicima.

"Možda stignemo još u predsezoni, a u najgorem slučaju na jesen bismo napraviti probu od tjedan dana da vidimo kakav je interes", rekao je Cappelli.

Upitan znače li njegove najave da projekt nije propao, odgovorio je kako nije, samo nije još određeno kako će se zvati: Cro kartica, Tjedan hrvatske ponude ili slično.

"U svakom slučaju, taj tjedan će ići, to imamo pripremljeno, a poanta je da poslodavci dobiju dio novca neoporezivano kao što sada imaju 7.500 kuna te da eventualno dodamo 2.500 kuna i da to bude dodatna nagrada, ali da se troši u Hrvatskoj", rekao je Cappelli.

Projekt turističkih vaučera ili tzv. Cro kartica pokrenuo je još prije tri godine tadašnji ministar turizma Anton Kliman.

Ideju su podržali i Hrvatska gospodarska komora (HGK) i turistička industrija. U HGK-u su, primjerice, računali s povećanjem potrošnje u kontinentalnom turizmu ako bi se potrošnja stimulirala vaučerima.

Bilo je predviđeno da poslodavci na Cro karticu zaposlenicima uplate određeni iznos koji bi oni mogli koristiti za plaćanje smještaja i ostalih turističkih usluga u pred i posezoni na moru, a cijele godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Razmatrala su se dva modela. Prvi je predviđao ukidanje postojećeg regresa do 2500 kuna i uvođenje turističkog vaučera do 10.000 kuna godišnje. Drugi je predviđao zadržavanje regresa i uvođenje vaučera u iznosu do 5000 kuna.

Novac bi poslodavci uplaćivali na poseban bankovni račun, a građani bi ga trošili putem Cro kartice. Pritom bi se 50 posto novca moglo potrošiti za smještaj, 30 posto za hranu i piće, a ostatak za ostale turističke sadržaje.

Država je trebala putem poreznih olakšica stimulirati poduzetnike da omoguće svojim djelatnicima Cro kartice. Razmatralo se uvođenje olakšice kod poreza na dobit u iznosu od 25, pa sve do 100 posto uplaćenog iznosa za turistički vaučer.