Isplata otpremnine uređena je Zakonom o radu, u kojem je propisano da radnik ima pravo na otpremninu ako mu poslodavac daje otkaz, uz uvjet da sam nije skrivio otkaz te da je radio kod istog poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza.

Dakle prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa radnik u pravilu nema pravo na otpremninu. No postoji izuzetak, a to je u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška. Naime ako radni odnos prestaje sklapanjem sporazuma na prijedlog poslodavca uz dobrovoljan pristanak radnika, također mu se priznaje pravo na otpremninu.

Poseban slučaj je prestanak rada zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove za koje je radno sposoban, dužan mu je isplatiti otpremninu, i to najmanje u dvostrukom iznosu, uz uvjet da je radio neprekidno dvije godine prije prestanka rada. No radnik koji bi neopravdano odbio ponuđene poslove gubi ovo pravo.

Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na menadžere koji su ovlašteni voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove.

Zakonom o radu nije predviđena isplata otpremnine prilikom odlaska u mirovinu. Na to pravo imaju samo radnici kojima je kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili nekim drugim aktom zagarantirano to pravo.

Kako se određuje iznos otpremnine?

Visina otpremnine ovisi o dužini prethodnog neprekidnog radnog odnosa i iznosu bruto plaće. Minimalna zakonska otpremnina iznosi trećinu prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

No ukupan iznos otpremnine utvrđene Zakonom o radu ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Otpremnina može biti i viša ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca.

Koliki je iznos neoporeziv?

Prema važećem Pravilniku o porezu na dohodak, neoporeziv je iznos otpremnine do visine 6500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Prilikom isplate otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i isplate otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, neoporeziva svota je viša te iznosi 8000 kuna za svaku navršenu godinu neprekinutog staža.

Primjeri izračuna otpremnine

Primjerice, poslodavac radniku 30. ožujka 2021. daje poslovno uvjetovani otkaz te radnik prestaje s radom 30. svibnja nakon isteka otkaznog roka. Kod poslodavca je neprekidno zaposlen od 1. studenoga 2010. te ima bruto plaću u iznosu od 12.000 kuna. Radnik ostvaruje pravo na otpremninu za deset godina navršenog rada po 4000 kuna, što ukupno iznosi 40.000 kuna. U ovom slučaju poslodavac će svih 40.000 kuna otpremnine isplatiti neoporezivo na tekući račun radnika.

Za radnika s istom plaćom koji je navršio 20 godina staža zakonska otpremnina iznosila bi 72.000 kuna (šest prosječnih bruto plaća) i sav iznos bio bi neoporeziv.

Da je, primjerice, kolektivnim ugovorom za istog radnika utvrđena otpremnina od 8000 kuna bruto za svaku godinu rada, poslodavac bi na ukupno obračunatu otpremninu od 80.000 kuna neoporezivo isplatio 65.000 kuna (10 x 6.500), a na isplatu preostalih 15.000 kuna obračunao bi obvezne doprinose, porez i prirez na dohodak te bi za drugi dio otpremnine bio isplaćen iznos umanjen za poreze i doprinose.

Na kalkulatoru portala MojPosao možete informativno izračunati iznos otpremnine prema Zakonu o radu.