Iako Radoševiću priznaju iskorak u plinofikaciji Hrvatske, iz vladinih mu krugova zamjeraju nekoliko stvari, primjerice određeni zastoj u izgradnji plinovoda Bosiljevo-Split, probleme u osnivanju hrvatske kompanije koja bi imala 25 posto udjela u konzorciju Adria LNG, itd.

Neslužbeno se doznaje da se Radoševiću zamjera što vezano za povećanje kapaciteta plinovoda Bosiljevo-Split kako bi se jednog dana taj plinovod mogao priključiti na planirani TAP (Trans Adriatic Pipeline) nije spomenuo da na takvo što, prema ugovoru s Europskm investicijskom bankom, suglasnost treba dati i ta banka. Tako je taj projekt trenutno u svojevrsnoj pat poziciji, kažu izvori bliski Vladi koji ne isključuju mogućnost da umjesto smjene Radošević sam podnese ostavku na mjesto predsjednika uprave Plinacroa.

Isti izvori Radoševiću zamjeraju i što je nakon okvirnog dogovora oko kredita za kupnju skladišta Okoli došao i s prijedlogom kraćeg roka otplate i puno većom kamatnom stopom. To bi, objašnjavaju, značilo i zahtjev za povećanjem tarifa za transport plina.
Neslužbeno se doznaje da se zamjerke odnose i na osnivanje hrvatske kompanije koja bi imala 25 posto udjela u konzorciju Adria LNG. Rok Ini, Plinacrou i HEP-u da završe pregovore oko osnivanja te kompanije bio je kraj svibnja, ali to još nije učinjeno, kažu Vladini izvori koji se nadaju da bi ta kompanija mogla biti formirana u iduća dva, tri tjedna.

Očekuju također da bi do konca lipnja mogli biti završeni i pregovori o izdvajanju iz Ine trading kompanije koja će baviti uvozom i opskrbom hrvatskog tržišta prirodnim plinom.

Tu će trading kompaniju, kako se doznaje, otkupiti država, a onda će ona prodavati udjele i to tvrtkama za koje procijeni da su zainteresirane.

Vladini izvori odbacili su pisanje tjednika Nacional i optužbe da će hrvatski potrošači plaćati puno skuplji plin od ostalih zemalja i da će trading kompanija koja će kupovati od Ine plin iz domaćih izvora za njega plaćati puno veću cijenu, odnosno cijenu uvoznog ruskog plina.

Direktive EU su vrlo jasne, Hrvatska do konca 2011. mora uvesti tržišne principe na to tržište, poručuju vladini krugovi.

Kako se doznaje, s mađarskim MOL-om dogovoreno je formula po kojoj bi cijena Ininog plina iz domaćih izvora bila niža od cijene koja će se plaćati za ruski plin.

Isto tako važna je i rudarska renta koja je u Hrvatskoj trenutno 2,6 posto, a kako bude rasla cijena Ininog plina prema trading kompaniji razrađuje se formula i za rast rente do 10 posto, objašnjavaju u vladinim krugovima.

Novi predsjednik Uprave državne plinske kompanije bi, prema neslužbenim informacijama iz Poslovnog dnevnika, trebao biti Jerko Jelić Balta. Riječ je o kadru iz Ina naftaplina koji poznaje plinski biznis, a trenutačno je u Ini, na poslovima vezanim uz modernizaciju rafinerija i dio je kruga koji je bio zainteresiran za Radoševićevu smjenu.