Međutim, unatoč svim dosadašnjim uspjesima, rezultatima i odolijevanju izazovima, voda im je došla do grla uslijed energetske krize, izazova s radnom snagom te rasta troškova i cijena energije.

Direktor i vlasnik Rajske Zvonimir Belić uvodi nas na početku razgovora u probleme s nedostatkom radnika, pojašnjavajući nam s kakvim se izazovima suočavaju s radnicima iz Nepala i Indije, koji danas čine 40 posto radne snage u Rajskoj. Belić, naime, kaže da je većini njih Hrvatska tek usputna destinacija na putu prema zapadu Europe, pa se rijetki planiraju skrasiti ovdje i integrirati u društvo. U Rajsku ih svake godine dođe 40-ak, no stalno ostane tek njih dvoje ili troje.

'Država ne štiti tvrtke i društva koji dovode radnike, a za testom tržišta više nema potrebe'

'Vrlo je mali broj njih koji ostaju duže kod nas, a treba barem godina dana da čovjek stvarno nauči posao. Surađujemo s agencijom koja dovodi radnike, no događa se da oni kratko ostanu ili se pak jedan dan jednostavno ne pojave na poslu, bez ikakve najave. Kad smo krenuli s uvozom radne snage, želja nam je bila da ti ljudi ovdje ostanu i da nas vide kao poslodavca s kojim žele surađivati. Tim više što je danas nemoguće naći domaće radnike nakon što su problemi na tržištu rada eskalirali prije tri godine.

Tim radnicima plaćamo trošak dolaska, nalazimo im smještaj, a ako oni odluče otići s posla bez najave, ostajem i bez radnika i bez obeštećenja, jer država nema zakonodavni okvir da se ukinu radne dozvole i vrati radnika u matičnu državu. Ne štiti se tvrtke i društva koji dovode radnike i država sa svojim aparatom kaska u tome', ističe Belić, pojašnjavajući da im na ruku ne ide ni test tržišta rada koji prethodi izdavanju dozvole za boravak i rad stranih državljana. Smatra da za testom tržišta rada više nema nikakve potrebe s obzirom na to da na burzi rada nema domaćih ljudi za zapošljavanje.

'Samo za test tržišta rada potrebno je 60 dana, a da bi strani radnik započeo s radom, procedura uključuje pronalazak radnika i izdavanje dozvola i viza, što je proces koji traje 120 dana i više. Šteta je napravljena, a mi nismo zaštićeni i nemamo kako pokriti taj manjak – a radnik pak ima potpunu slobodu. Nažalost, nema struke koja će naći rješenje, a ni politike koja ima hrabrosti uhvatiti se u koštac s time. Kao poduzetnici danas želimo dobre radnike koje ćemo stalno zaposliti', ističe Belić.

'Moja cijena struje bit će puno puta skuplja, a ugovor ne mogu raskinuti'

No to je tek jedan u nizu izazova. Nakon krize dobavnih lanaca u pandemiji gotovo preko noći prošle godine u Rajskoj su (nepredviđeni) materijalni troškovi porasli za 30 posto, a nova energetska kriza i rast cijena energije zbog rata u Ukrajini bili su samo 'šlag na tortu'. Istovremeno je Hrvatska, uslijed vrlo visoke inflacije, ušla u eurozonu, čime je kuna otišla u povijest, no sada se lome koplja između Ministarstva gospodarstva i trgovaca zbog niza poskupljenja. U toj su priči i dobavljači i proizvođači.

Belić kaže da u vrijeme pandemije i rasta materijalnih troškova nisu značajnije dizali cijene, a dio troškova sami su amortizirali. No u 2022., nakon što su ti troškovi dodatno porasli, dizanje cijena bilo je neminovno.

'Kao proizvođači imamo situaciju da je cijena struje, koja je dosad bila na nivou pola milijuna kuna godišnje, narasla na 3,5 milijuna kuna. To je rast od 700 posto, a što nama čini nevjerojatnih deset posto ukupnih prihoda. U fazi smo kad država drži kontrolu nad energentima i cijenama struje do 1. travnja. No od tog datuma situacija će se promijeniti.

Rasla je cijena struje, a ja sam ugovor za struju s opskrbljivačima potpisao u listopadu. To znači da će moja cijena biti sedam puta skuplja, a ne mogu raskinuti ugovor. Ugradili su klauzulu kojom štite sebe ako tvrtka želi prijevremeni raskid ugovora, troškovi su ogromni, a nema pravne mogućnosti da se maknemo iz takvog poslovnog odnosa. Država bi trebala dozvoliti raskid ugovora ako cijene na tržištu padaju. Zbog svega navedenog, ako država nakon 1. travnja ne nađe adekvatno rješenje, može se očekivati da će cijene svih proizvoda na hrvatskom tržištu još rasti', istaknuo je Belić.

'Jedino naša djelatnost u cijeloj Hrvatskoj ne može koristiti obnovljive izvore energije'

Ljuti ga i to što država nema razumijevanja za poljoprivredna zemljišta po pitanju solara. Kaže da se na 'staklenike često zaboravi jer ih u Hrvatskoj nema puno'.

'Na poljoprivredno zemljište ne smijete staviti solare, a ne mogu ih u Rajskoj staviti na krov staklenika jer je, naravno, za proizvodnju rajčice potrebno Sunce. Ne postoji izuzetak za staklenike i poljoprivredne proizvođače, stoga jedino naša djelatnost u cijeloj Hrvatskoj ne može koristiti obnovljive izvore energije, solare za vlastite potrebe. Bili smo aktivni oko tog problema, no među vladajućima nema sluha, s time da je riječ o dugogodišnjoj proceduri i prebacivanju odgovornosti s ministarstva na ministarstvo. Usto je najmanje natječaja za bespovratna sredstva upravo za proizvođače', ističe Belić.

Unatoč izazovima, uspjeli su izgurati prošlu godinu s 15 posto rasta, no istovremeno uz rast troškova od 30 posto. 'Zbog inflacije za novac koji dobijemo možemo kupiti manje dobara, zemljišta, repromaterijala, manje svega. Prošla godina je bila dobra, nije bilo tolikih skokova, imali smo na nivou godine prostora da uz neke mjere štednje samostalno aktiviramo određene resurse. No ova godina bit će odlučujuća i izazovna, a nadamo se da nećemo morati staviti ključ u bravu', ističe naš sugovornik.

'Želimo da nam država da opcije'

Osim energetske krize i izazova s cijenama struje, Belić navodi izazov rasta plaća. Kaže da će imati milijun kuna više troškova za rast plaća zbog inflacije kako bi zadržao ljude.

'Ono što smo predvidjeli za amortizaciju i daljnje investicije – na to više ne računamo, bit ćemo sretni ako budemo na nuli. Imamo rast cijena energenata, porast materijalnih troškova, rast plaća zbog inflacije i rast cijene novca, a te četiri stvari, kad se akumuliraju, već su toliko velike da naš proizvod mora pratiti taj rast, a s njime mora rasti i cijena proizvoda.

Želimo da nam država da opcije kako bismo se prilagodili tim izazovima. Ne moraju nas subvencionirati, ali neka nam omoguće pravedno sudjelovanje', kaže Belić, ističući da su upravo manje i srednje tvrtke kralježnica gospodarstva te da ih treba biti što više i poticati ih.

'Postigli smo nešto veliko u 23 godine'

'Ono što me drži jest da smo postigli nešto veliko, Rajska se u 23 godine dobro pozicionirala na tržištu, lider smo, postali smo prepoznatljivi, ljudi dobro reagiraju na nas. Dok god uspijevamo poslovati, drži nas želja da i dalje razvijamo priču koju gradimo već 23 godine.

Ako ne budemo mogli ostvarivati neku dobit, ugasit će se i ovo malo poljoprivrede u Hrvatskoj što nam je ostalo. Teško je danas napraviti brend u voću i povrću, a kad gledamo državu koja je uvozno orijentirana, naš je uspjeh još veći', zaključuje Belić.