Usporedbe radi, bruto domaći proizvod eurozone u istom je razdoblju porastao za 1,7 posto, a ako pogledamo zemlje u regiji, Slovenija je rasla po stopi od 2,5 posto, a Srbija po stopi od marginalno nižih 2,8 posto, ali sa znatno niže baze.

Samo u posljednjem kvartalu 2016. BDP je porastao za 3,4 posto, a rast bi vjerojatno bio i veći da nije bilo iznimno hladnog vremena krajem godine koje je naštetilo građevinskoj aktivnosti i poljoprivrednoj proizvodnji. Pa što je potaknulo tako snažan rast?

Za početak, privatna potrošnja najviše je doprinijela rastu i porasla u zadnjem kvartalu za čak 3,6 posto na godišnjoj razini. Uistinu, zaposlenost i plaće nastavljaju rasti, a stanovništvo je izgledno unaprijed potrošilo očekivan rast uslijed poreznog rasterećenja dohotka početkom godine dok se istovremeno počinje oporavljati kreditna aktivnost stanovništva.

Dodatno, turizam koji je u prethodnim godinama bio koncentriran u dva do tri mjeseca turističke sezone protegnuo se i na zimske mjesece te je broj stranih turističkih noćenja u zadnjem kvartalu 2016. porastao za čak 27,1 posto na godišnjoj razini jer se Zagreb etablirao kao popularna turistička destinacija u vrijeme adventa. Turizam tako povećava potrošnju na dva načina, s jedne strane turisti direktno troše dobra i usluge dok s druge strane povećavaju dohodak zaposlenih u sektoru, koji su potom opet u mogućnosti više trošiti.

Porasla je i potrošnja države, i to za 1,8 posto u zadnjem kvartalu dok su u istom razdoblju investicije porasle za 4,6 posto uslijed toga što kreditna aktivnost poduzeća lagano ulazi u pozitivan teritorij, a jača i  poslovni optimizam u zemlji.

No unatoč snažnu rastu turizma i činjenici da je izvoz u zadnjem tromjesečju lani porastao za čak 12,4 posto, utjecaj neto izvoza (razliku između izvoza i uvoza roba i usluga) na ukupni rast BDP-a blago je negativan. Naime, činjenica da je Hrvatska još uvijek visoko uvozno orijentirana ekonomija rezultirala je snažnim rastom uvoza od 9,5 posto na godišnjoj razini, što pak reflektira snažniju direktnu domaću potrošnju, ali i onu indirektnu, odnosno namijenjenu zadovoljenju potreba turista.

Pa što možemo očekivati u 2017. godini? Izgledno je, naime, kako će ove godine rast domaćeg BDP-a dalje ubrzati, a tome u prilog ide niz čimbenika. Porezno rasterećenje dohotka, rast plaća, nastavak rasta zaposlenosti, viši priljev doznaka iz inozemstva te niži troškovi servisiranja dugova uzrokovani padom kamatnih stopa u nedavnom razdoblju pokazuju kako će domaća potražnja nastaviti sa snažnim rastom. Istovremeno proširenje turističkih kapaciteta i etabliranje Hrvatske kao sigurne zemlje sugeriraju da će turizam nastaviti s, iako nešto nižim, i dalje solidnim stopama rasta.

U prilog investicijama ide rast profita poduzeća i ranije spomenuti oporavak kreditiranja kompanija. Pritom ne zaboravimo kako u prilog rastu ide i očekivani nastavak gradnje Pelješkog mosta te gradnja LNG terminala na otoku Krka, za koje se još ne zna točan datum početka realizacije.

Izvoznici će pak nastaviti profitirati od daljnje integracije Hrvatske u svjetske trgovinske lance te rasta konkurentnosti, a uvoz će nastaviti rasti zbog uvozne ovisnosti.

Sve u svemu, u vezi domaćih ekonomskih zbivanja čini se kako je pred nama još jedna pozitivna godina, unatoč rizicima koje donosi politička neizvjesnost u Europskoj uniji uslijed političkih izbora u nizu ključnih država članica.