Zbog visoke inflacije, rasta troškova života, pa onda i povećanja kamatnih stopa kao nužne mjere, mnogi su stegnuli remen, pa je u jednom trenutku, nakon višegodišnjeg vala poskupljenja nekretnina u Europi, pala potražnja za stanovima te je povukla sa sobom i cijene. No neke europske države još uvijek bilježe rast cijena stanova, a predvodnik te omražene liste je susjedna nam Srbija
Prema studiji Deluxe Holiday Home (podaci Banke za međunarodna namirenja i Numbea), Srbija je od 2023. do 2024. ubilježila najveći rast cijena stanova. Na drugom mjestu našla se Litva, a Rumunjska na trećem. Malta i Španjolska također su se uspjele ugurati na ovaj omraženi popis.
Najskuplji kvadrat i dalje plaćaju Švicarci – čak 18.781 euro - no treba napomenuti da oni prednjače i po prosječnim prihodima. S druge strane, kvadrat stana najmanje košta u Grčkoj – 2899 eura.
Porast od 82,66 posto
Kako piše Euronews, u Srbiji su u prošloj godini cijene stanova po kvadratu porasle za 82,66 posto te su iznosile 3721 euro. No prihodi nisu pratili taj rast, pa je prosječni prihod u toj državi iznosio 764 eura mjesečno.
vezane vijesti
Jedan od glavnih razloga snažnog rasta cijena stanova u Srbiji je to što su kamate na stambene kredite još uvijek prilično niske. Pored toga, velik broj građana svoju deviznu štednju ulaže u taj sektor.
Jeftina gradnja i infrastruktura koja dopušta izgradnju u predgrađima i na rubovima gradova omogućila je i onima koji ne raspolažu pretjerano velikim kapitalom da investiraju u nekretnine u Srbiji.
Rat u Ukrajini doveo je i do velikog priljeva Rusa i Ukrajinaca posljednjih mjeseci. Bogatiji među njima nude veće iznose za stanove, što je pak dovelo do toga da stanodavci nerijetko izbacuju dosadašnje stanare kako bi iznajmili svoje stanove po većoj cijeni.
Litva
Stanovi u Litvi poskupjeli su u posljednjih nekoliko mjeseci iz nekoliko razloga. Jedan od glavnih uzroka je relativno snažan rast plaća u nekim sektorima, do čega je ponajviše došlo kako bi se održao korak s visokom stopom inflacije.
Porasli su i troškovi građevinskog materijala, kao i troškovi rada. U posljednjih nekoliko godina puno veći broj tvrtki iz IT sektora postavio je bazu u Vilniusu i drugim većim gradovima zbog nižih operativnih troškova. Rezultat toga je i veći priljev zaposlenika i njihovih obitelji koji traže stanove u tim područjima.
Cijene stanova su prošle godine porasle za 75,78 posto, na 4467 eura, dok su životni troškovi samo malo veći nego u Srbiji (764 eura), a prihodi gotovo dvostruko veći – 1500 eura u prosjeku.
Rumunjska
Treći najveći skok cijena stanova imala je Rumunjska, a skočile su za 74,5 posto, na 3185 eura. U usporedbi sa zapadnom Europom, životni troškovi u Rumunjskoj i dalje su izrazito niski – 626 eura – dok mjesečni prihodi iznose oko tisuću eura u prosjeku.
Rumunjsko tržište nekretnina posljednjih nekoliko godina obilježili su povećana potražnja i nedostatak novogradnje. Ponajviše je to zbog većih troškova izgradnje, kao i nedostatka radne snage i neodgovarajućih fiskalnih mjera.
Potražnja je rasla zbog razvoja infrastrukture – plaće su donekle rasle, pa je došlo i do povećanja potražnje u sektoru nekretnina.
Malta
Na Malti su cijene stanova rasle relativno sporije u odnosu na prethodno navedene države, no i dalje je riječ o porastu od 47,54 posto u godinu dana (na 3397 eura). No Malta je imala i relativno visoke životne troškove (918 eura), a mjesečni prihodi stanovnika iznose u prosjeku 1257 eura.
Ovaj porast mogao bi odražavati sve veću potražnju za nekretninama na Mediteranu, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme došlo do značajnih poreznih i zakonskih promjena u ključnim europskim zemljama poput Britanije i Francuske. Zbog toga se određeni broj onih dubljeg džepa preselio u zemlje s manje rigoroznim propisima poput Malte i Italije.
Dio nekretnina koristi se za kratkoročni najam zbog velike turističke potražnje, što je dovelo i do smanjenja broja stanova za lokalno stanovništvo, a to onda pridonosi porastu cijena.
Španjolska
Na petom mjestu europskih zemalja s najvećim porastom cijena stanova našla se Španjolska jer je u prošloj godini cijena kvadrata u toj državi porasla za 44,34 posto te sad iznosi 5637 eura. Troškovi života poprilično su niski (oko 760 eura) – dakle više na razini nekog prosječnog istočnoeuropskog gospodarstva – iako je riječ o gospodarski jačoj zemlji te sa snažnim turističkim sektorom.
Prosječne plaće bile su visoke te su iznosile 2012 eura, što ukazuje na oporavak od pada u pandemiji.
Glavni razlog rasta cijena kvadrata u Španjolskoj je činjenica da se velik dio dostupnih stanova nalazi na turističkim područjima, pa se, kao i na Malti, velik broj njih kratkoročno iznajmljuje, a deblji kraj opet izvlače lokalni stanovnici.
