Mogu li se uz pomoć kripta zaobići sankcije?

Nakon invazije na Ukrajinu, Rusija je 'bombardirana' brojnim ekonomskim sankcijama s ciljem odsijecanja te zemlje od globalnog financijskog sustava.

Zapad je izbacio ključne ruske banke iz međubankovnog sustava za platni promet SWIFT te zamrznuo polovicu inozemnih deviznih rezervi Središnje banke Rusije. Sankcije su dovele do snažnog pada vrijednosti ruskog rublja.

Sve je to raspirilo raspravu o tome mogu li kriptovalute, posebno bitcoin, poslužiti za izbjegavanje ekonomskih sankcija. Naime bitcoin i druge digitalne valute su decentralizirane, što znači da ih ne izdaje niti kontrolira središnja institucija poput centralne banke. Kada se kripto šalje drugim korisnicima, ne prolazi tradicionalnim financijskim putovima.

Ali postoji niz izazova. Prvo, blockchain, tehnologija koja podupire bitcoin, javna je digitalna knjiga (engl. ledger) koja se koristi za bilježenje transakcija. Stoga je moguće vrlo jednostavno pratiti kretanje sredstava s jednog računa na drugi, što ga ne čini dobrim alatom za izbjegavanje sankcija.

'Najveća zabluda o kriptovalutama ta je da im nije moguće ući u trag te da se prvenstveno koristi u sumnjive svrhe, što ne može biti dalje od istine', rekao je za CNBC Vijay Ayyar, potpredsjednik korporativnog razvoja i međunarodne burze kriptovaluta Luno.

Uz to ističe da su kriptovalute još uvijek samo manji dio globalnog valutnog tržišta, stoga je teško prenijeti velike količine novca u digitalnom obliku.

Kriptoindustrija također poručuje da joj je u interesu raditi sve po zakonu.

'Nije važno radi li vaša tvrtka s dolarima, kriptovalutama, zlatom, nekretninama ili čak nefinancijskom imovinom. Zakoni o sankcijama moraju se poštovati. Zbog toga provjeravamo ljude koji se prijavljuju za naše usluge i blokiramo transakcije s IP adresa koje bi mogle pripadati sankcioniranim pojedincima ili subjektima', rekao je Brian Armstrong, izvršni direktor mjenjačnice kriptovaluta i novčanika Coinbase.

Bez obzira na to, od ruskog napada na Ukrajinu došlo je do skoka transakcija s rublja na bitcoin i tether, takozvani stablecoin koji je vezan uz američki dolar. Ipak, čini se da je tu riječ o običnim Rusima koji koriste kripto kao spas dok im se urušava domaća valuta.

Postaje li bitcoin sigurno utočište poput zlata, dolara ili švicarskog franka?

Godinama su zagovornici bitcoina nazivali tu valutu 'digitalnim zlatom'. Smatralo se da je postala sigurno utočište za kapital u vrijeme gospodarskih kriza, baš kao što je to zlato. Ta teorija posljednjih godina nije držala vodu jer se bitcoin ponašao kao rizična imovina.

Izbijanjem rata u Ukrajini ponovo su se javili isti glasovi, ali stvarnost ih dosad ne podržava.

'Pojavilo se nekoliko različitih publikacija o tome da bitcoin vraća svoj status sigurnog utočišta. S tim se nikako ne slažem. Sigurno utočište je imovina koja zadržava svoju vrijednost u vrijeme tržišnih turbulencija. Kripto se agresivno rasprodao jer je bilo jasno da će Fed podići kamatne stope brže nego što se očekivalo. To nije definicija sigurnog utočišta', rekao je Lux Thiagarajah, voditelj trgovanja u tvrtki za kripto financijske usluge BCB Group.

Je li blockchain dokazao svoju korisnost?

Zagovornici kriptovaluta često ističu da blockchain omogućava učinkovite i sljedive transakcije. Jedan od razloga je taj što nema posrednika prilikom novčanog tijeka, za razliku od tradicionalnih financijskih transakcija.

No mnoge kriptovalute i dalje pate od visokih naknada i spore brzine transakcije.

Međutim izbijanjem rata Ukrajina je počela primati donacije putem kriptovaluta za financiranje svoje vojske. Kijev je prikupio više od 50 milijuna dolara putem kripta, tvrdi analitička tvrtka Elliptic.

Primanje donacija tradicionalnim bankarskim putem moglo bi biti teže, s obzirom na visoku cijenu slanja novca u inozemstvo. Također bi moglo proći dosta vremena dok Ukrajina primi novac.

'Kada infrastruktura nestane ili postoji zabrinutost oko toga koliko brzo nešto može proći kroz tradicionalni bankarski sustav, sve dok imate internet i računalno, možete raditi s digitalnim valutama', rekao je Garrick Hileman s koledža London School of Economics.