'Ovo je naše privremeno rješenje, a trajno tražimo u dogovoru s poslovnim bankama i HNB-om. Mislim da je zakon danas trebao biti u Narodnim novinama, tako da je njegova primjena vrlo jasna. Dakle prilikom sljedećeg anuiteta za veljaču morat će ih fiksirati', dodao je.

Vezano uz konverziju kredita u kune, ministar Lalovac je rekao da se više razgovora o 'modelu 5' koji je predložila Hrvatska narodna banka.

'Ovaj model tržišnog najma stanova nam je mnogo prihvatljiviji. Cilj je smanjiti opterećenja hrvatskih građana, na primjer s 5000 na 2000 kuna, tako da građanin ostane u tom stanu, odnosno da ima mogućnost otkupa. Država bi razmotrila mogućnost davanja subvencija i poreznih olakšica da onome tko živi u najmu to bude porezna olakšica, tako da i država preuzme dio tereta ako banke otpišu dio glavnice za socijalno ugrožene stanare. Ali radit ćemo to samo za socijalno ugrožene; normalno da nećemo za one koji su spekulirali s dvije, tri nekretnine', izjavio je Lalovac.

O pomoći poduzećima i OPG-ovima

Ministar Lalovac istaknuo je da se mora razmišljati i o pomoći poduzećima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). 'Znači Zakonom o kreditnim institucijama, koji je sada u Saboru, vidjet ćemo može li se intervenirati u postojeći zakon ili ćemo morati učiniti to možda kroz sljedeću intervenciju. Hoće li se moći napraviti nekakav amandman, vidjet ćemo, a mislim da je taj zakon u parlamentu u srijedu ili četvrtak. Ovo je bio Zakon o potrošačkom kreditiranju, vezano za građane. A drugi zakoni reguliraju taj dio, tako da ćemo probati učiniti sve', rekao je.

RBA zadruga

'Vezano uz RBA zadrugu, to se treba vidjeti i donijeti zajednički stav s institucijama USKOK-a, DORH-a i policije. Tu se radilo o kriminalnim aktivnostima i htio bih vidjeti da zajedno donesemo rješenje. Nije to jednostavno. Ali zapravo s institucijama koje trebaju procesuirati taj slučaj trebamo naći zajedničko rješenje', smatra Lalovac.

Grčka, Cipras, je li Hrvatska za Sirizinu ideju o otpisu javnog duga?

'Svaki otpis dugova znači da prebacujete teret na druge investitore. Morate vidjeti kako bi to utjecalo na poslovne banke, odnosno nacionalne ekonomije banaka koje otpisuju te dugove. Danas je samo bilo govora o tome da se čekaju prvi koraci grčke vlade da se vidi u kojem će oni ići smjeru. Zasad Europska komisija ne misli poduzimati nikakve prve korake, a mislim da, bez obzira kako netko nudio predizborna obećanja, kada sjedne za stol i počne pregovarati zapravo će se naći u drugoj situaciji', rekao je ministar.

O Junckerovu planu

'Danas se detaljnije prezentirao investicijski plan za Europu. Govorilo se na operativnoj razini kako će sudjelovati svaka pojedina zemlja, govorilo se o modelu vrednovanja projekata, a naglasak je bio na tome da neće biti vrednovani po političkim odlukama, nego po kvaliteti i zapravo prema tome koliko su projekti pripremljeni. Ako znamo da cijeli program traje dvije do tri godine, rekli su da neće razmatrati projekte koji nisu već sad pripremljeni. Naglasak je bio na tome da se donose odluke na temelju održivosti projekta, a ne na osnovi političkih kriterija. Govorilo se i ulozi razvojnih nacionalnih banaka, što je za Hrvatsku vrlo važno jer imamo nacionalnu razvojnu banku HBOR i moramo vidjeti kako je možemo uključiti u ovaj projekt s EIB-om da budemo brži nego druge zemlje, jer znamo da neke zemlje nemaju nacionalne razvojne banke, a to je naša prednost u slučaju nekih projekata', izjavio je Lalovac.

Što je danas još bilo zanimljivo na sastanku?

'Rad novih predsjedatelja, Latvije', odgovorio je Lalovac.

'A stavljen je naglasak i na porezne prevare. Naše kolege iz Češke nagovijestile su da se gubi jako puno novca u EU putem poreznih prevara. Čak 177 milijardi eura godišnje gubi se PDV-a u poreznim prevarama. Na koji način smanjiti te prevare, jer vidite da nam s jedne strane nedostaje novca, a s druge strane čine se velike porezne prevare, i to će se dodatno razmatrati - kako između članica pospješiti bolju razmjenu informacija i smanjiti te prevare', objasnio je.