Opasnost od recesije je prošla, inflacija usporava, a plaće će rasti. Hrvatska udruga poslodavaca ima nešto optimističnije prognoze za hrvatsko gospodarstvo u nego krajem prošle godine. Što možemo očekivati od nadolazećeg razdoblja i zašto je satnica u Hrvatskoj i dalje puno niža od europskog prosjeka, otkrila je šefica HUP-a Irena Weber u RTL Direktu
Prognoze Hrvatske udruge poslodavaca za iduću godinu su dobre. Iznijeli su četiri moguća scenarija za iduću godinu. Osnovni scenarij ima 40 posto šanse da se i dogodi - BDP će ove godine rasti 1 posto, a inflacija će biti 6,5 posto. Za pesimistični scenarij šanse su 30 posto, a prema njemu će BDP pasti za 0,3 posto, dok će inflacija biti 5,5 posto. Sve je u RTL Direktu komentirala predsjednica udruge poslodavaca Irena Weber.
Weber je istaknula kako su optimističnije prognoze rezultat pozitivnih kretanja. 'Čini se da je recesija zasad izbjegnuta, kako stvari stoje', kazala je, istaknuvši kako je tome pridonijela blaga zima, manja potrošnja energenata, a i činjenica da su najvažniji partneri Hrvatske izbjegli najcrnje scenarije. 'Kina se lagano oporavlja, slabija je potražnja s kineskim plinom, a cijene energenata se stabiliziraju. To sve djeluje na gospodarski rast', dodala je Weber.
Dotaknula se i usporavanja inflacije. 'Cijene bi se trebale stabilizirati, inflacija već usporava, do kraja godine išla bi do tri posto, godišnje na 6,5 posto. Uvijek naglašavamo, ne treba zaboraviti da su cijene danas rezultat inputa i troškova koji su bili na visokim razinama. Cijene energenata i sirovina iznimno su visoke za te proizvode koje imamo danas. Tek su danas u nekoj silaznoj putanji. Trebale bi se stabilizirati i usporiti rast', rekla je.
Naglasila je i važnost zaustavljanja iseljavanja i zadržavanja talenata u našem gospodarstvu. 'Nažalost imamo velike demografske izazove, snažan nedostatak radnika u segmentima gospodarstva, djelomično se nadoknađuje uvozom strane radne snage, ali to nije dugoročno rješenje', objašnjava. S druge strane nedostatak radnika podrazumijeva i rast plaća.
Prema anketi koju HUP kontinuirano provodi među svojim članicama rast plaća je lani bio 15 posto. Pritom su neke industrije, primjerice maloprodaja, ugostiteljstvo i turizam dizali plaće i za više od 20 posto. 'Vodi se nesmiljena borba na tržištu rada jer nema djelatnika', kaže Weber.
Šefica HUP-a je objasnila i zašto je hrvatska satnica među najslabijima u Europi. Jedan od razloga za to je, kaže, što u hrvatskom gospodarstvu prevladavaju industrije s manjom dodanom vrijednosti.
'Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo manje je profitabilno od usporedivih gospodarstava EU ako gledate neke industrije s većom dodatnom vrijednosti, ICT recimo, tu su plaće iznimno visoke. Bilo bi dobro kada bi implementirali strategiju gospodarstva gdje bi se fokusirali na industrije koje su proizvodne i koje proizvode output veće dodane vrijednosti', kaže.
No pored toga potrebna je i reforma obrazovnog sustava koju treba uskladiti s tržištem rada. 'Činjenica je da je i ove godine preko četvrtine upisnih mjesta ostalo neupisano. Nema studenata, ali i neusklađenost tržišta i obrazovanja. Mi smo jučer imali direktoricu OECD-a koja je naglasila da je ulaganje u obrazovanje jedan od ključnih elemenata povećanja bogatstva naroda, odnosno rasta BDP-a po stanovniku', zaključuje Weber.