Tim povodom, ali i zbog početka pregovora o pristupanju Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) organiziran je skup na kojem je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, predstavio makroekonomske prognoze za hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber otvorila je skup na kojem je prezentaciju održala i Isabell Koske iz OECD-a.

Weber je uvodno istaknula kako smo ove godine uveli euro i ušli u schengensku zonu i da te strateške uspjehe treba nadograditi reformama koje će donijeti još brži gospodarski rast.

Recesija je, prema njenim riječima, izbjegnuta te gospodarstvu trebaju niži porezi i manje javne administracije kako bi se oslobodio potencijal za gospodarski rast koji može iznositi tri posto godišnje.

Stojić je zbog niza sretnih okolnosti za eurozonu, poput blage zime te domaćeg robusnog tržišta rada povisio procjenu rasta ovogodišnjeg BDP-a s pola na jedan posto.

U nastavku godine očekuje se nastavak rasta plaća uz prosječan rast zaposlenosti od dva posto, dok bi investicije na krilima EU fondova mogle porasti čak 7,5 posto.

Nakon prosječne inflacije više od deset posto u 2022., u ovoj godini Stojić očekuje pad prosječne inflacije na 6,5 posto zahvaljujući padu, odnosno vladinom zamrzavanju cijena energenata te slabljenju inflacije prehrambenih proizvoda.

Hrvatska se lani vratila i u zonu proračunskog suficita koji je iznosio jedan posto BDP-a, dok je javni dug pao na 68 posto. Ako se takav povoljan trend nastavi, kaž Stojić, moguće je novo podizanje kreditnog rejtinga, kojeg strane kuće drže na razini 'BBB', dok bi stepenica više bila prestižni rejting 'A'.

Dobra je vijesti i da je Hrvatska izdanjem 'narodne obveznice' od 1,85 milijardi eura u ožujku pokrila 42 posto ovogodišnjih potreba za refinanciranjem koje iznose tek 12 posto BDP-a što je njihova najniža razina u proteklih 15 godina. Ministarstvo financija sa strane ima i proračunsku rezervu od sedam posto BDP-a što kriterij javnog duga zapravo spušta na Mastrišku razinu od 60 posto BDP-a.

Na europskoj i globalnoj razini i dalje brine inflacija i dizanje kamatnih stopa središnjih banaka. Njemačka primjerice, nikad nije izbjegla recesiju u zadnjih 50 godina nakon ciklusa rasta kamata. Vjerojatnost recesije stoga u eurozoni u idućih godinu dana iznosi visokih 60 posto, dok će ove godine ekonomija de facto stagnirati uz prosječni rast od slabih 0,7 posto u idućoj godini, iznio je Stojić.

Prema osnovnom scenariju za hrvatskoj gospodarstvo, za koji ima 40 posto šanse da se i dogodi, naš će BDP ove godine rasti jedan posto, uz 6,5 posto inflacije i nezaposlenost od 6,8 posto. Prema optimističnom scenariju, u kojem će vanjsko okruženje biti poticajno uz snažan rast investicija i turizma, BDP bi mogao rasti čak tri posto, uz 7,2 posto inflacije i 5,4 posto nezaposlenosti.

U pesimističnom scenariju koji pretpostavlja energetsku krizu, dodatni inflatorni šok i geopolitičke nestabilnosti BDP pada 0,3 posto, inflacija se spušta na 5,5, a nezaposlenost raste na 7,4 posto. Najcrnji 'stresni' scenarij u kojem dolazi do globalnog 'kreditnog događaja' tj. bankarske krize i zamrzavanja financijskih tržišta previđa se pad BDP-a od četiri posto pri čemu se inflacija spušta na 5,5 posto, a nezaposlenost raste na 8,7 posto. Šanse za takav scenarij iznose deset posto.