Mihael Furjan, predstavnik HUP-a i predsjednik Uprave Pliva Hrvatska, naveo je da su tijekom posljednjih pet godina na razini Europe generički lijekovi smanjili troškove zdravstvenih sustava za 41 posto te da su istodobno povećali dostupnost terapija za 27 posto, prema istraživanju koje su provele Teva i IQVIA.

Povoljan trend do granice održivosti narušio je značajan rast ulaznih troškova, u kombinaciji s postojećim modelom automatskog spuštanja cijena generičkih lijekova. 'Brine da nas to što nakon pet ili čak 20 godina zbog snažnog pada cijena više ne postoji interes tvrtki da prodaju određene lijekove. Zbog reguliranosti industrije i pritiska cijena, dolazimo u situaciju da gubimo dostupnost nekih lijekova. Godišnje nestaje 5-10 molekula s tržišta', rekao je Furjan.

Da je situacija poražavajuća, potvrđuje podatak da je 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu u Europi, prema podacima od lani, imalo manje od dva dobavljača. Samo 22 posto generičkih lijekova imalo je tri dobavljača, a tek devet posto više od njih tri.

'Zdravstveni sustav trebao bi imati nekoliko izvora za ključne terapije, a u Europi je to sve rjeđi slučaj. Istovremeno svjedočimo uzlaznoj konsolidaciji na razini djelatnih tvari izvan Europe', upozorio je Furjan.

Europsko i američko tržište ovisno je o azijskoj konkurenciji. Kineski udio u proizvodnji brzo raste – sada čini više od 20 posto novih zahtjeva za odobrenje. Osim toga, podaci pokazuju da neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola simvastatina, nemaju europskih nositelja odobrenja.

Kako su naveli iz HUP-a, Kina je važan dobavljač sirovina i materijala, a kad dođu na tržište, preuzimaju monopol nad udruženjima. Europska i američka industrija i dalje su najjače, no pod cjenovnim pritiskom nad finalnim proizvodima, tvrtke se moraju okretati jeftinijem izvozu za sirovine i materijale. 'Prisiljeni smo ići put Kine jer ne možemo više biti konkurentni. Dolazi do dominacije nad materijalima jer je malo alternativnih izvora ili su pak preskupi. Pristupačnije cijene lijekova i ostvarivanje ušteda jamče zdravstvenim osiguravateljima veću održivost sustava. Također, europskim proizvođačima treba pomoći s reguliranjem tržišta', naglasio je Furjan.

U razdoblju od deset godina u, primjerice, Poljskoj s tržišta je nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj deset. U ranjivim terapijskim područjima konsolidacija napreduje još brže, a dobavljači se povlače s tržišta, što za pacijente znači manje mogućnosti liječenja.

U istom razdoblju od deset godina četvrtina generičkih lijekova nestala je s europskih tržišta, od toga 33 posto antibiotika i 40 posto onkoloških lijekova.

Jerko Jakšić, predsjednik HUP-ove Udruge proizvođača lijekova i predsjednik Uprave PharmaSa, rekao je da je farmaceutska industrija u takvim problemima posljednjih 20-30 godina.

'EU je u svoje kratkoročne, pa i dugoročne ciljeve postavio vraćanje proizvodnje lijekova u Europu, no to ne ide preko noći i trebat će nam više od deset godina da se vrate pojedine supstance, jer dio pripada teškoj kemijskoj industriji. A to EU nije htio zbog zelene tranzicije.

Uz negativnu konsolidaciju, u 2022. kulminirao je porast troškova proizvodnje. Tu je bila i inflacija od 12,7 posto, troškovi transporta od preko 160 posto, troškovi sirovina više od 118 posto, troškovi energije preko 330 posto i troškovi rada više od 110 posto. Situacija je neizdrživa kod proizvođača generičkih lijekova s obzirom na rast ulaznih troškova i predložene modele određivanja cijena. Vidimo prema podacima da je nekoliko zemalja proteklih godina imalo nestašice osnovnih lijekova, što se pogoršalo u vrijeme pandemije i aktualne krize', rekao je Jakšić te ponovio da kontinuirano snižavanje cijena generičkih lijekova rezultira povlačenjem i nestašicama.

Prije 12 godina u Njemačkoj je bilo 12 dobavljača za sirup za djecu, a danas su samo dva. Referentna cijena za generičke lijekove toliko je niska da rast ulaznih troškova ne može opravdati cijenu, upozorili su iz HUP-ove Udruge proizvođača lijekova.

U UK-u je trostruko više nestašice zbog povećanja cijena sirovina, troškova proizvodnje, uvoza i trošarina. Nacionalni zdravstveni servis (NHS) potrošio je dodatnih 136 milijuna funti kako bi kupio lijekove s rizičnom opskrbom. U nekim regijama Italije maksimalna cijena lijekova toliko je niska da se na tendere za npr. omeprazol i lenalidomid ne javi nijedan natjecatelj.

Poražavajući podatak koji je HUP-ova Udruga proizvođača lijekova navela bilo je i da je u Hrvatskoj u pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta, što ukupno do danas čini 1500 lijekova. Istodobno su generički lijekovi ključni za održivost zdravstvenog sustava te predstavljaju čak 60 posto terapija sa samo četiri posto udjela u proračunu.

Udruga je već iznijela prijedlog mjera radnoj skupini pri Ministarstvu kako bi se uspostavila dugoročna stabilnost sustava lijekova. No iz Udruge upozoravaju da s prilagodbom zakonskih odredbi treba požuriti.

Prioritetno je potrebna automatska indeksacija, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost lijekova od fluktuacija u troškovima prema stopi inflacije.

Osim indeksacije, neki od drugih konkretnih prijedloga HUP-UPL-a, a koji su se pokazali učinkovitima u drugim zemljama članicama EU-a, jesu uvažavanje generičke/bioslične terapije kao ključne te brže uvođenje generičkih i biosličnih lijekova u sustav, uz promjene u javnoj nabavi kroz multiwinning sustav. Pametna javna nabava lijekova kroz multiwinning sustav nabave ustavljena je u EU jer takav sustav podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu RH, a samim tim omogućava redovitu opskrbu lijekovima i redovno funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Iz Udruge su naglasili da se takav model već u Hrvatskoj koristi za bioslične lijekove te tako osigurava tržišno nadmetanje i povećava dostupnost terapija. 'Primjenom ovih mjera zaustavit ćemo nestabilnost hrvatskog tržišta lijekova i spriječiti daljnje nestašice', zaključio je Jakšić.