Zbog otpornosti na inflaciju i uloge čuvara vrijednosti u kriznim razdobljima investicijski savjetnici preporučuju ulagačima da manji dio investicijskog portfelja drže u zlatu.

Premda se ulaganjem u zlato može zaštititi vrijednost financijske imovine, snažne oscilacije cijena sugeriraju da je riječ o investiciji s visokom dozom rizika. Zato je važno naglasiti da zlato tek na duži rok dobro čuva vrijednost, pri čemu je vrlo važan trenutak ulaganja.

U posljednjih četrdesetak godina zlato je najveći rast cijene zabilježilo 1980., u vrijeme naftne krize, kada je nominalna cijena dostigla vrhunac od 850 dolara po unci, te 2011., kada se cijena unce približila razini od 1900 dolara. U posljednjih pet godina cijena je oscilirala u rasponu od 1050 do 1350 dolara po unci, pri čemu od sredine 2018. bilježi rastući trend.

Zagovornici ulaganja u zlato prognoziraju daljnji rast cijene zbog naznaka da svjetsko gospodarstvo klizi u novu recesiju.

‘Više nema nikakve dileme - svijet ulazi u novu krizu. Neka europska gospodarstva već su u recesiji, a samo je pitanje vremena kad će doći do značajnijeg usporavanja rasta i u SAD-u i Kini. Ne bi trebalo doći do jake recesije poput one koja je zadesila svijet prije nešto više od deset godina, no vrlo vjerojatno će opet doći do značajnijeg pada cijena dionica i dioničkih investicijskih fondova diljem svijeta - uključujući Hrvatsku’, smatra dr. sc. Saša Ivanović, direktor i vlasnik Banke Zlata, koja se bavi prodajom i otkupom investicijskog zlata.

Stoga on vjeruje da je pravo vrijeme za ulaganje u ovaj plemeniti metal.

‘Kako su posljednjih mjeseci dolazile loše vijesti o stanju važnih svjetskih gospodarstava, tako je među iskusnim investitorima rastao interes za ulaganje u zlato. No sudeći po zadnjoj recesiji, ovaj rast je samo početak. Od ljeta je cijena zlata porasla približno 15 posto, a na početku posljednje financijske krize (od 2007. do 2011. godine) cijena mu je porasla gotovo 200 posto. Čak i ako ovog puta porast cijene zlata bude upola manji nego tada, ulaganje u taj plemeniti metal idućih godina bit će vrlo unosno’, uvjeren je Ivanović.

Uz promjene gospodarskih ciklusa, važan utjecaj na cijenu zlata imaju kretanje vrijednosti dolara i stope inflacije. Kako dolar predstavlja svjetsku valutu, a zlato je kao čuvar vrijednosti svojevrsna rezervna valuta, cijena zlata kreće se obrnuto proporcionalno vrijednosti dolara (kada dolar raste, vrijednost zlata pada i obrnuto).

U razdoblju visoke inflacije cijena zlata raste s tendencijom da anulira negativan učinak inflacije.

Za razliku od vrijednosnih papira (dionice, obveznice), koji ulagačima omogućuju prinos na ulaganje, zlato samo po sebi ne donosi ni kamatu ni dividendu. Ivanović smatra da to nije prepreka ulaganju u zlato s obzirom na prognoze kretanja kamatnih stopa.

‘Kada su u pitanju kamatne stope na oročenu štednju, one su čak i u dobrim vremenima najčešće niže od stope inflacije pa se štednjom zapravo gubi novac. Jer što vam vrijedi godišnja kamata od tri posto ako će cijene u trgovinama u idućih godinu dana porasti pet posto? U tom slučaju sa svojom glavnicom i kamatom moći ćete kupiti manje nego danas samo s glavnicom.

Kada je u pitanju zlato, količina tog metala koja je na raspolaganju čovječanstvu relativno je stabilna pa u situaciji u kojoj novac gubi na vrijednosti oni koji žele kupiti zlato s vremenom moraju dati sve više papirnog novca kao što su kune, euri ili dolari. U posljednjih 20 godina cijena zlata je u prosjeku rasla sedam posto godišnje, što znači da su oni koji su kupili zlatne poluge prije dva desetljeća prošli osjetno bolje od onih koji su u isto vrijeme držali novac na štednji. Prosječna kamatna stopa na oročenje u istom periodu vjerojatno nije bila viša od tri, četiri posto’, ističe Ivanović.

U zlato možete ulagati na više načina: kupnjom fizičkog zlata u obliku poluga ili kovanica, kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato ili kupnjom dionica rudnika zlata.

Ulaskom u Europsku uniju ulaganje u investicijsko zlato u Hrvatskoj postalo je znatno atraktivnije jer su ukinuti brojni nameti koji su opterećivali trgovinu njime.

‘Ukinuti su svi porezi na investicijsko zlato, a vrlo brzo nakon toga uvedeni su porezi na kamatu od štednje, dividendu i kapitalnu dobit. Dakle, od najviše oporezovane investicije investicijsko zlato postalo je jedina investicija na koju nema poreza. Sve više građana prepoznaje tu prednost zlata i odlučuje se na taj oblik ulaganja’, zaključuje Ivanović.