Njemačka vladajuća semafor-koalicija već je tjednima na meti kritika industrije, sindikata, političara i javnosti zbog najavljene zelene reforme grijanja. Prema novom zakonu, od 1. siječnja 2024. trebala bi biti zabranjena ugradnja grijanja na plin i loživo ulje.

Svi sustavi grijanja koji se ugrade od sljedeće godine morat će raditi na 65 posto obnovljivih izvora energije. U jeku klimatskih katastrofa ovo rješenje u teoriji zvuči odlično, no ugradnja zelenog grijanja puno je skuplja od dosadašnjih ekološki manje prihvatljivih alternativa.

'Zeleni zakon', ali socijalno neosjetljiv

Novi nacrt zakona je, prema mišljenju mnogih, socijalno neosjetljiv. Samo na istoku zemlje deseci tisuća sustava grijanja ugrađeni su 90-ih godina prošlog stoljeća, što znači da će ga mnogi uskoro morati mijenjati. I baš sada, kada im je kupovna moć na niskim granama, vlasti traže od građana da još dublje posegnu u džep.

No nova odluka vlasti da zabrani i grijanje na drva i pelete izazvala je kontroverze čak i unutar vladajuće koalicije. Od 2024. novogradnje se više neće smjeti grijati na kamine i peći na pelete i drva. Oni koji moraju zamijeniti ili nadograditi svoj sustav grijanja moraju ugraditi dodatni međuspremnik za toplu vodu, filtar za finu prašinu, ali i dodatni izvor energije – solarni. Iznimke će biti samo zgrade i kuće koje spadaju u kulturna dobra.

Grijanje na biomasu relativno je jeftino i donedavno je glasilo kao ekološki prihvatljivija opcija, pa je vlada godinama subvencionirala ugradnju grijanja na pelete i drva. Socijaldemokrati, liberali i zeleni na vlasti već su prošle godine smanjili sredstva namijenjena subvencioniraju grijanja na pelete.

Drvo i peleti bili zelena alternativa, sad više nisu?

Iz Udruge šumoposjednika AGDW smatraju novi nacrt zakona napadom vlasti na domaće gospodarstvo. Zabrinuti su zbog ogromnih gubitaka koji im predstoje implementacijom zakona, a smatraju i da država njime ugrožava održivo upravljanje šumama. S njima se slažu političari iz vodeće opozicijske stranke CDU-a.

Andreas Jung, potpredsjednik CDU-a, u intervjuu za Tagessschau naglasio je da je grijanje na drva održivo i pridonosi zaštiti klime. Sporna su mu i ograničenja i zahtjevi prilikom nadogradnje i zamjene već ugrađenih sustava grijanja. Rasprava oko fine prašine koja nastaje u takvim sustavima je, kako kaže, pretjerana, s obzirom na to da su već postojeći standardi puno stroži nego prije.

Iz Savezne agencije za okoliš s time se nikako ne slažu. Prema njihovu mišljenju, posebice su štetne emisije iz manjih peći i kamina, a ističu da 20 posto ukupne emisije čestica fine prašine nastaje upravo izgaranjem drva, što je, kažu, ista količina koju proizvodi i cestovni promet.

Kritike na nacrt zakona dolaze i od pojedinih socijaldemokrata u vladajućoj koaliciji te se oni pozivaju na europske smjernice, odnosno činjenicu da je na razini Europske unije i dalje dopušteno koristiti drvo kao obnovljiv izvor energije. Oni podržavaju dio nacrta koji se odnosi na zabranu ugradnje novih sustava grijanja na plin i loživo ulje, ali su najavili da će pokušati spriječiti zabranu peleta i drva. Što se pak tiče zamjene i nadogradnje starih sustava grijanja, smatraju da treba ostaviti zahtjev za ugradnjom međuspremnika za toplu vodu, ali da se posebni filtri za prašinu trebaju ugraditi samo u iznimnim slučajevima.

Na stranici njemačkog ministarstva okoliša, koje vode Zeleni, pak piše da, 'suprotno uvriježenom mišljenju, grijanje na drva nije klimatski neutralno'. No CDU-ovac Jung ističe da se peleti u Njemačkoj uglavnom sastoje od ostataka i otpadnog drva, a njihovim izgaranjem oslobađa se samo već prethodno vezan ugljični dioksid. Samo kad bi se koristilo trulo drvo došlo bi do oslobađanja stakleničkih plinova, ističe on.

Zbog energetske krize i visokih cijena peleti sve popularniji

Zeleni pak žele prenamijeniti drvo za klimatski prihvatljivu gradnju, što je, kažu, puno razumnije. U aktualnom nacrtu zakona spominju se i oskudni kapaciteti biomase, zbog čega se ona mora štedljivije koristiti.

Stoga se postavlja pitanje koliko se drva upotrebljava i odakle ono dolazi? Prema Njemačkom institutu za pelete, prošle godine u Njemačkoj ih je proizvedeno 3,5 milijuna tona. Više od 90 posto tih peleta proizvedeno je od otpadnog drva, što pokazuje da je u Njemačkoj proizvodnja poprilično standardizirana i usklađena s ekološkim zahtjevima, za razliku od drugih zemalja.

Još jedna važna stavka je to da se puno ljudi ne grije na drva – manje od šest posto, i to većinom u ruralnim područjima. No u posljednjih deset godina udvostručio se broj kotlova i peći na pelete. Poseban rast njihove popularnosti bilježi se odnedavno jer se zbog energetske krize i inflacije velik broj ljudi odlučio na ovu jeftiniju opciju grijanja. Prošle godine tako je zabilježen četiri puta veći rast prodaje nego 2019. Ove godine iz industrije očekuju prodaju 100.000 novih kotlova i peći na pelete.