Otprilike polovica od 41 milijuna domova u Njemačkoj grije se na plin, a četvrtina koristi loživo ulje. U pokušaju da potakne vlasnike kuća da dekarboniziraju svoje grijanje, Njemačka je u siječnju 2023. uvela povrat do 40 posto investicije na troškove kupnje i ugradnje toplinske dizalice. To je samo jedna od niza subvencija za toplinske pumpe koje se primjenjuju diljem Europe
Dizalice topline koriste energiju uzetu iz zraka, vode ili zemlje za grijanje i hlađenje. Dokazano je da rade čak i na ekstremnim temperaturama i mogu drastično smanjiti račune nakon instaliranja.
Kupnja i ugradnja u Njemačkoj koštaju od 10 do 30 tisuća eura, što je znatan iznos u odnosu na oko 7000 eura, koliko treba izdvojiti za novi plinski bojler. Tako da će pomoć vlade dobro doći građanima, piše BBC.
Prodaja toplinskih pumpi već je u porastu. 'Imali smo rast tržišta od 53 posto prošle godine', kaže Martin Sabel, generalni direktor Njemačke udruge dizalica topline. 'Godinu prije iznosio je oko 30 posto, a godinu prije toga oko 40 posto. Tako da već duže vrijeme imamo dobru stopu rasta', kaže.
vezane vijesti
Dramatičan porast potražnje zatekao je mnoge proizvođače nespremnima. Vlasnici kuća znaju čekati i do 10 mjeseci prije nego što im dizalice topline budu isporučene i instalirane jer nedostaje obučenih tehničara.
Proizvođači poput Viessmanna povećavaju proizvodnju da bi riješili nedostatak te ulažu znatna sredstva u obuku instalatera i informativne materijale za potencijalne kupce, kojima i pomažu da se snađu u često složenim zahtjevima za subvenciju.
Većina europskih zemalja trenutno se suočava s istim problemima s opskrbom, obukom instalatera i troškovima, ali geografija i kultura također uvelike utječu na ono što očekujemo i zahtijevamo od naših sustava grijanja.
Stoga ne iznenađujuće to da najhladnije europske zemlje imaju najveći prodor toplinskih pumpi. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, 60 posto zgrada u Norveškoj opremljeno je dizalicom topline, a slijede je Švedska s 43 posto i Finska s 41 posto. U Njemačkoj je ta brojka malo veća od četiri posto, a u Velikoj Britaniji iznosi samo jedan posto.
'Skandinavija je puno naprednija jer ima više standarde toplinske izolacije i rano je prešla s izravnog električnog grijanja na dizalice topline', kaže Thomas Nowak, glavni tajnik Europske udruge dizalica topline.
Stanovnici srednje Europe također imaju visoka očekivanja od grijanja i izolacije. Južne zemlje izbjegavaju grijanje u korist hlađenja i koriste protočne plinske kotlove za grijanje vode, a istočni Europljani često se oslanjaju na peći na kruta goriva.
Naravno, ne može svatko birati kako će se grijati njegov dom. Njemačka ima jednu od najnižih stopa vlasništva nad kućama u Europi, što znači da je odgovornost na stanodavcima i tvrtkama za upravljanje stambenim objektima da poboljšaju grijanje kako bi opsluživalo približno 40 milijuna stanara u zemlji.
Oni koji bi radije uzeli stvar u svoje ruke uskoro bi mogli na tržištu kupiti manje dizalice topline za grijanje i hlađenje pojedinačnih prostorija.
Američki startup Gradient nada se skorom ulasku na europsko tržište. Tvrtka proizvodi manje i pristupačnije dizalice topline jer se lako postavljaju preko prozorskih dasaka te mogu zamijeniti postojeće klimatizacijske jedinice.
