Europa mora mobilizirati mnogo više od 315 milijardi eura, koliko je predviđeno Junckerovim investicijskim planom, kako bi preobrazila svoje gospodarstvo, smatra američki ekonomist Jeremy Rifkin
Rifkin se u razgovoru za EurAktiv, uoči konferencije Momentum for Europe u organizaciji Europske investicijske banke u Berlinu, zauzeo za veći politički angažman.
Tristo milijardi eura nije mnogo novca. To je, zapravo, jako malo novca', rekao je.
'Potrebno je odrediti nove prioritete za investicije u Europi. Govorimo o stotinama milijardi eura.'
Utjecajni američki ekonomist, čija je knjiga 'Treća industrijska revolucija' bila polazište za njemačku tranziciju na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika i kinesku stratešku odluku da pristane na klimatsku politiku, rekao je da bi politička misija trebala biti restrukturiranje svih europskih investicijskih sredstava, mnogo više od 300 milijardi eura.
'Potrebna je nova vizija kako povezati svaku regiju Europe u novi internet stvari, treću industrijsku revoluciju za 21. stoljeće koja doista može integrirati Europu kao jedinstven prostor i dramatično povećati produktivnost i zapošljavanje', istaknuo je.
Svaka regija može dobiti određen iznos novca iz strukturnih fondova, no problem je u tome što mnogo tog novca propadne, objasnio je.
'Ako imate tvornicu cementa, može vam se odobriti projekt gradnje ceste koja ne vodi nikamo, koja ne povezuje na inteligentan način s ostatkom Europe.'
Umjesto toga, Rifkin smatra da bi svaka regija trebala pripremiti plan za stvaranje nove infrastrukture koja kombinira tri međusobno povezana stupa kako bi sustav funkcionirao kao jedna cjelina. To su nove komunikacijske tehnologije, novi izvori energije i novi oblici prometa.
Europsko gospodarstvo usporava, produktivnost se smanjuje, a nezaposlenost je tvrdoglavo visoka.
'EU se nalazi u limbu bez jasne vizije o idućoj etapi svojeg putovanja.'
Iako investicijski plan predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera nije dovoljan, nova Europska komisija počela je raditi na novoj viziji za iduću etapu europskog putovanja, priznaje autor knjige 'Europski san: kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san'.
'Europa danas postavlja temelje za treću industrijsku revoluciju. Digitalizirani komunikacijski internet povezuje se s digitaliziranim internetom za obnovljivu energiju i digitaliziranim automatiziranim internetom za prijevoz i logistiku, stvarajući super-internet stvari', rekao je, dodajući da će do 2020. EU uspostaviti visokotehnološko integrirano jedinstveno tržište 21. stoljeća.
Njemačka, Danska, Francuska i Italija već su krenule tim putem.
'Merkel to shvaća, Hollande i Juncker isto', rekao je dodajući da 'to počinju shvaćati i mnogi drugi čelnici, no to je doista tek početak.'
'Ako netko ima drugi plan, želio bih ga vidjeti. Ali mogu vam reći da su telekomi, industrija kablova, električna energija, potrošačka elektronika, promet i građevinarstvo spremni. Vide prilike koje pruža internet stvari koji će povezati sve u Europi.'
Njemačka je u prosincu prošle godine usvojila važan paket mjera za podizanje energetske učinkovitosti. Ukupna vrijednost plana procjenjuje se na 70 do 80 milijardi eura.
'Predvidjeli su 80 milijardi eura za energetski internet, kako bi ljudi mogli proizvoditi vlastitu energiju i osloboditi se fosilnih goriva. To je mnogo novca za prve četiri godine. Sada žele logistički internet', rekao je.
Takva revolucija ima i geostrateške prednosti, jer i Kina kreće tim putem. To otvara mogućnost suradnje s Kinom u uspostavi jedinstvenog integriranog gospodarskog prostora u Euroaziji. 'Počinje se nazirati mogućnost digitalne Pangee u Eurozaiji', rekao je.
Rifkin je svjestan, međutim, da bi mnogo toga moglo poći krivo: kataklizmički događaji, loše liderstvo, loša sreća.
'Ali ako to napravimo kako treba, mogli bismo (kroz 30 ili 40 godina) vidjeti kako nastaje nešto novo; jedinstven euroazijski trgovinski i politički prostor. A nadajmo se da će se to proširiti i na druge dijelove svijeta.'