Da će zbog izmjena poreza na dohodak prihodi jedinice lokalne i regionalne samouprave dobiti manje oko dvije milijarde kuna upozorili su HDZ-ovi zastupnici Ivan Šuker i Željko Reiner koji smatra da će to dovesti do sloma decentralizacije u zemlji.

Kroz poraz politike decentralizacije možemo vidjeti i poraz politike Kukuriku koalicije, istaknuo je Reiner.

Osvrćući se na prihode predviđene za znanost i obrazovanje, Reiner je rekao da se u proračunu za to planira izdvojiti 'mizernih' 0,69 posto BDP-a, dok je europski prosjek oko 4,6 posto.

Smatra kako ovaj proračun javnosti šalje poruku da Vladi nije stalo do znanosti i obrazovanja.

'Znanstvenici ovim proračunom dobivaju poruku da odu u inozemstvo, jer u u idućoj godini neće biti sredstava za znanstvena istraživanja', dodao je Reiner.

HDZ-ovac Ante Babić naveo je i da su za deset posto smanjena sredstva za učenje hrvatskog jezika u Republici Srbiji, a sa devet na šest milijuna kuna sredstva za za povratak Hrvata u BiH.

'Radi li to hrvatska Vlada namjerno i želi li tako kazniti Hrvate izvan zemlje', upitao je Babić.

Za razliku od HDZ-ovih zastupnika SDP-ova zastupnica Nadica Jelaš smatra kako je ovo 'prvi cjeloviti europski proračun Hrvatske', koji je 'akceptirao hrvatsku stvarnost', ali i razvoj zemlje kroz bolje korištenje europskih sredstava.

Izrazivši nezadovoljstvo sredstvima namijenjenim turizmu HDZ-ova zastupnica Branka Juričev Martinčev upitala je zašto se u Saboru donose brojne strategije, pa i o turizmu, kada sve može stati zbog nedostatka sredstava.

Da se ne mogu donositi strategije i onda proračun koji ih ne pokriva dovoljnim sredstvima, smatra i HDZ-ov Goran Marić. Drži i da se s proračunom ne može ništa napraviti sve dok god 'Hrvatska narodna banka (HNB) hibernira i ne izmjenimo zakon o HNB-u'.

Upozorio je da je javni dug samo statistički podatak i njime nitko u Hrvatskoj ne upravlja.

'Imamo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, ali ne i povjerenstvo za upravljanje javnim dugom', istaknuo je Marić.

Zastupnici nacionalnih manjina zatražili su zadržavanje sredstava u proračunu namjenjenih poboljšanju njihova položaja.

Ministar financija Boris Lalovac u završnoj riječi rekao je kako bi se za veće promjene u idućoj godini trebale napraviti tri ključne stvari bez koji se neće moći ostvariti planirani gospodarski rast i financiranje brojnih projekata - strukturne reforme u zdravstvu, području mirovinskog sustava te racionalizirati upravljanje svakim rashodom.

Lalovac se složio i s potrebom osnivanja povjerenstva za upravljanje javnim dugom, u što bi trebalo uključiti i HNB.

Istaknuo je da su investicije, strukturne reforme i značajnija racionalizaciju troškova bile tri glavne poruke cjelodnevne rasprave, a kad bi se one implementirale kroz brojne druge zakone onda bi i proračun za iduću godinu izgledao drugačije.

Zastupnici su raspravili i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu.

Ministar financija Lalovac rekao je, uz ostalo, da se proračunska osnovica nije mijenjala i iznosi 3326 kuna, zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupno 36,3 milijarde kuna te su zaduženja izvanproračunskih korisnika dvije miljarde kuna.

Ivan Šuker rekao je da HDZ neće podržati prijedlog zakona.

Sabor je završio današnji rad.