U tehnologiju koja je trebala označiti početak revolucije vjerovali su i Ford i Volkswagen te su u Argo AI utukli pozamašne iznose – Ford milijardu dolara u pet godina, a Volkswagen 2020. čak 2,6 milijardi.

Time se vrijednost startupa Argo AI procjenjivala na čak 7,25 milijardi eura, a njihovih 2000 zaposlenika testiralo je samovožnju u sedam gradova na dva kontinenta.

Međutim u listopadu 2022. godine Argo AI je ugašen, a njegovi dijelovi integrirani u Ford i Volkswagen. Sva ulaganja u Argo AI u njihovim su knjigama otpisana kao gubitak.

Zaposlenici su ili dobili izdašne otpremnine ili su se zaposlili u Fordu i Volkswagenu te su nastavili raditi na projektima automatizirane vožnje.

Gašenjem Argo AI-ja stvarnost je pokucala na vrata i ostalih proizvođača te su, nakon vala entuzijazma zbog razvoja vozila razine autonomije 4, shvatili da bi robotaksiji mogli biti 'gubitnička tehnologija'. Naposljetku se ispostavilo da tehnologija nije problem koliko uspostavljanje modela dovoljno profitabilnog da opravda utrošene milijarde. Bila su to ogromna ulaganja u izradu i testiranje, a ključni problem je brza i masovna komercijalizacija, odnosno distribucija u gradovima.

'Izazov za Ford i za sve ostale jest bilo otkriti kako pružiti ove vrste usluga mobilnosti i zapravo izgraditi održivo, odnosno samoodrživo poslovanje od toga, a da trošak bude pristupačan za ljude koji koriste tu uslugu', rekao je Sam Abuelsamid, glavni istraživački analitičar u Guidehouse Insightsu.

Ford je smanjio svoje ambicije i usredotočio se na tehnologiju koja može biti profitabilna u bliskoj budućnosti, točnije na napredne sustave pomoći vozaču s autonomijom razine 2 i 3. Njihovi rivali idu naprijed, iako bi mogle proći godine dok ne ostvare prvu dobit.

Okrenuli su se i elektrifikaciji, a do 2035. godine u Europi planiraju prodavati samo električna vozila. Američki proizvođač automobila objavio je u veljači 2023. da u iduće tri godine planira ugasiti 3800 inženjerskih i administrativnih poslova u Europi zbog rastućih troškova i potrebe za ekonomičnijom strukturom u prijelazu na električna vozila.

Volkswagen pak ne odustaje od autonomne vožnje, a razvoj autonomnih taksija nastavili su s Hyundaijevim Motionalom i Alphabetovim Waymom.

U međuvremenu, Cruise, tvrtka koja pripada automobilskom divu General Motorsu, također želi uvesti robotaksi bez volana i pedala u SAD-u. Cruiseu je već dopušten prijevoz putnika u dijelu San Francisca, ali zasad samo noću. Tvrtka koristi prerađene električne automobile Chevrolet Bolt, koji imaju volane i pedale, ali nemaju vozača.

Međutim nekoliko incidenata u kojima su vozila nakratko blokirala ceste završilo je na naslovnicama posljednjih mjeseci. San Francisco od tada se opire zahtjevu Cruisea i Googleove sestrinske tvrtke Waymo, koja također testira svoje robotaksije, za proširenje tih operacija.

Amazonova robotaksi tvrtka Zoox također je najavila da uvodi samovozeći automobil bez volana ili papučica na ceste u SAD-u kao dio pokusa za uspostavljanje mobilnosti bez upravljanja čovjeka.

Kineski tehnološki div Baidu objavio je pak lani da je prikupio sve potrebne dozvole za ponudu komercijalne usluge prijevoza robotaksijem, u potpunosti bez vozača. Usluga će se prvotno nuditi u Chongqingu i Wuhanu putem aplikacije za pozivanje prijevoza Apollo Go.

Appleov nikad najavljen automobil mogao bi u SAD-u koštati nešto manje od 100.000 dolara. Razlog za cijenu koja je, podsjetimo, niža od očekivane možda leži u manjku ambicioznih značajki poput automatske vožnje. Micanje naprednih tehnologija također bi moglo ubrzati dolazak vozila na ceste te bi ona mogla stići godinu dana nakon planiranog datuma izlaska. Premda je automobil trebao voziti sam od sebe u maniri prototipa iz startupa Canoo, trenutni dizajn navodno će imati 'konvencionalne' značajke poput volana i papučica.

I Hrvatska ima 'svog konja za trku' - riječ je o tvrtki Project Mobility 3, čiji je suosnivač Mate Rimac, a koja radi na projektu razvoja robotskih taksija koji bi se trebao financirati s 220 milijuna eura europskog novca. Najavili su da će do kraja 2024. godine Zagreb među prvima u svijetu dobiti robotizirane taksije.