"Možemo biti ponosni što imamo takvu kompaniju u sektoru koji je ključan za razvoj tehnologija", istaknula je Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice poslovanja Ericsson Nikole Tesle. Dodala je da takve kompanije podižu razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kazala je i da treba pritom istaknuti stručnost i inovativnost njezinih zaposlenika. "Stručnjaci poput vas naša su snaga i konkurentska prednost i poticaj svima nama", poručila je, dodavši da su znanje, izvrsnost, inovativnost i društvena odgovornost odlike te kompanije, a to je ono što Hrvatskoj treba.

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević navela je da je ta kompanija prva na listi domaćih izvoznika znanja. Njihovi stručnjaci, navela je, doprinose razvoju ICT-ja te tako promoviraju Hrvatsku i njezine ljude.

Podsjetila je da je kompanija u svojoj 70-godišnjoj povijesti prošla opsežno restrukturiranje na putu transformacije do kompanije znanja. "I to se putovanje nastavlja...", izjavila je, kazavši i da je kompanija usmjerena na budućnost i otvaranje novih prilika, da stalno istražuje i razvija nova rješenja te se profilirala kao snažan razvojno-istraživački centar.

Kovačević je izrazila nadu da će predsjedanje Vijećem EU-a Hrvatskoj otvoriti nove prilike za istraživanje i razvoje te za jačanje konkurentnosti u ICT sektoru.

Čestitajući ERNT-u na toj obljetnici, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je važnost ulaganja u istraživanje i razvoj. Iznio je podatak da je u zadnje tri godine u to područje u Hrvatskoj uloženo 9,8 milijardi kuna, pri čemu je u 2018. taj iznos dosegnuo 3,7 milijardi kuna, što je 18,7 posto više nego u godini ranije. U ovoj godini, procjenjuje, ulaganje u istraživanje i razvoj dosegnut će jedan posto BDP-a.

Kompanija Ericsson Nikola Tesla potječe iz nekadašnjeg poduzeća Nikola Tesla, osnovanog 31. listopada 1949. godine u Zagrebu. Tada je zapošljavala 113 radnika, a njeno prvo sjedište je bilo u maloj radionici u Palmotićevoj ulici. Početkom 1950-ih Tesla je preselio na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici, nakon čega su stvoreni preduvjeti za prostorni i poslovni rast te početak serijske proizvodnje.

Odlučivši se za proizvodnju automatskih crossbar centrala, Tesla je još 1953. potpisala s Ericssonom licencni ugovor i time postao jedan od prvih Ericssonovih licencnih partnera u svijetu. Krajem pedesetih počinju i prvi izvozni poslovi kompanije i to za tadašnji SSSR.

Tijekom svih godina postojanja kompanija je bila jedan od najvećih isporučitelja telekomunikacijskih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi.

Početkom 1990-tih godina započinju opsežne aktivnosti na pretvorbi i privatizaciji, dotada društvenog poduzeća. Naposljetku je Ericsson s Hrvatskim fondom za privatizaciju 1995. godine potpisao ugovor o kupnji 49,07 posto dionica Tesle i tako postao najveći pojedinačni vlasnik kompanije.

Osnivačka skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla je održana 13. svibnja 1995. godine, a uz Ericssonov udio, mali dioničari stječu vlasništvo nad 49,98 posto kompanije dok 0,95 posto ostaje u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ime kompanije spoj je imena dvaju velikana – Larsa Magnusa Ericssona, osnivača i prvog vlasnika Ericssona i Nikole Tesle, hrvatskog znanstvenika i izumitelja svjetskog glasa.

Kompanija se u zadnjih dvadesetak godina profilirala kao isporučitelj suvremenih ICT proizvoda, rješenja, softvera i usluga te ravnopravno s ostalim članovima Ericssona posluje u području suvremenih komunikacijskih tehnologija te sudjeluje u kreiranju svjetskih komunikacijskih trendova.

Ericsson Nikola Tesla dugo je već u vrhu domaće ICT industrije, danas zapošljava više od 3.200 uglavnom visokoobrazovanih zaposlenika, a njih više od 1.500 radi u najvećem domaćem razvojno-istraživačkom centru te kroz izvoz znanja kompanija zauzima prvo mjesto među hrvatskim izvoznicima.

Procjenjuje se da je tijekom 70 godina kroz kompaniju prošlo više od 20 tisuća zaposlenika.

Prema posljednjem financijskom izvješću, Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ostvario 80,8 milijun kuna konsolidirane neto dobiti, što je rast od 29,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi od prodaje u prvih su devet mjeseci iznosili 1,25 milijardi kuna i porasli su 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24,4 posto, usluge za Ericsson 60,6 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 15 posto.