Od veljače, od kada je sporazum na snazi, u poslovnicama Fine evidentirano je ukupno 16.256 zahtjeva za oprost duga iz obje kategorije građana - A i B, od čega ih je 10.848 odobreno.

Od tog broja 4.029 ih je u kategoriji B, čija su mjesečna primanja do 2.500 kuna za samca ili 1.250 kuna po članu obitelji i koji nemaju druge imovine osim nekretnine u kojoj žive.

Ostali su u kategoriji A, a to su najugroženiji građani, korisnici neke od socijalnih naknada. U obje kategorije uzimaju se u obzir dugovi građana kojima su računi blokirani najmanje godinu dana, odnosno do 30. rujna 2014.

Na šalterima Fine do sada je ukupno izdano 32.989 pregleda duga, dokumenata koji sadrže podatke o dužniku, vjerovnicima, iznosu glavnice i trajanju blokade.

Najviše ih je bilo u Zagrebu - 6.470, slijedi Split s 3.559, potom Bjelovar 3.364, Osijek 2.830 i Rijeka 2.148, dok je najmanje pregleda zabilježeno u Šibeniku, Gospiću i Dubrovniku, ispod 500.

Prije nego je u veljači donijela Sporazum za ublažavanje finacijskih teškoća najsiromašnijim kategorijama građana, Vlada je iznijela procjene da bi otpisom duga do 35.000 kuna moglo biti obuhvaćeno oko 60.000 građana.

Po dostupnim podacima, taj je broj gotovo šesterostruko manji. Primjerice, tek je svaka trideseta osoba iz skupine dužnika koji nisu primatelji socijalne pomoći podnijela zahtjev za oprost.

Od ukupnog iznosa duga, 25.000 kuna odnosi se na dugove prema tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik, poput HEP-a, HRT-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i dr., dok se ostali dugovi do 10.000 kuna odnose na teleoperatere, liječnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, porezne savjetnike, arhitekte i druge samostalne djelatnosti.

Sporazum o mjerama za oprost duga do sada je potpisalo 288 vjerovnika, među kojima su četiri županije, 78 gradova, 86 općina, 13 banaka i jedna štedionica, šest teleoperatera, 23 trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za RH, 77 trgovačkih društava i udruga, te Ministarstvo financija.