Ekonomisti, analitičari i poslovni lideri upozoravaju da bi daljnji rast kamata mogao izazvati olujni val bankrota bez presedana u suvremenoj povijesti Rusije.

Posljedice invazije na Ukrajinu

Korijeni ove krize datiraju od veljače 2022., kada je ruska invazija na Ukrajinu dovela do niza gospodarskih sankcija i poremećaja koji su utjecali na unutarnje tržište. Ubrzo nakon toga Središnja banka Rusije podigla je ključnu kamatnu stopu na 20 posto, što je gotovo potpuno zaustavilo kreditiranje. Tvrtke su se tada našle u situaciji u kojoj je financiranje novih projekata ili refinanciranje postojećih dugova postalo gotovo nemoguće.

Tijekom 2022. stopa je postupno smanjena, dosegnuvši 7,5 posto krajem godine, što je privremeno olakšalo kreditne uvjete i omogućilo tvrtkama priliku za oporavak.

No već sredinom 2023. godine, zbog povećane potražnje za kapitalom, mnoge su tvrtke počele uzimati kredite s varijabilnim kamatnim stopama vezanim uz ključnu stopu Središnje banke, očekujući daljnji pad stopa. Međutim došlo je do suprotnog trenda: Središnja banka ponovno je započela s povećanjem kamatnih stopa kao odgovorom na inflaciju, rušeći tečaj rublja i rastuću državnu potrošnju.

Nepovoljni uvjeti i prijetnje stečajem

Rast kamatnih stopa predstavlja ozbiljnu prijetnju, posebno za sektore kao što su prerada papira, poljoprivreda i građevinska industrija jer se suočavaju s kašnjenjem u plaćanjima i visokim troškovima. Prema podacima Ruske unije industrijalaca i poduzetnika, u posljednjem kvartalu čak 37 posto poslovnih subjekata izvijestilo je o kašnjenju u plaćanjima partnera, što je značajan porast u usporedbi s prethodnim razdobljima. Ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljno upozorenje jer kašnjenja u plaćanjima često prethode insolventnosti i bankrotima, piše neovisni ruski portal Meduza.

'Nedostatak pristupačnih kredita za obrtna sredstva prisiljava tvrtke na odgađanje servisiranja dugova, što pogoršava ionako tešku situaciju', kažu predstavnici industrije.

Unija trgovačkih centara apelirala je na vladu tražeći subvencije i pomoć u obliku restrukturiranja duga, uz zahtjev za nižim kamatnim stopama. Prema njihovim procjenama, oko 200 trgovačkih centara suočava se s prijetnjom stečaja ako se situacija ne popravi. Slično tome, vlasnici uredskih i skladišnih prostora pokušavaju pregovarati s vjerovnicima, nastojeći ublažiti pritisak zbog rasta kamata.

Velike tvrtke na rubu

Sektor obrane i drugi veliki igrači također osjećaju pritisak visokih kamatnih stopa. Sergej Čemezov, čelnik državne obrambene tvrtke Rostec, upozorio je da visoke kamate 'brišu sve profite' i da, uz trenutne uvjete, ni profitabilne tvrtke neće moći servisirati dugove.

'Ako nastavimo ovako raditi, većina naših tvrtki će bankrotirati. Čak ni prodaja oružja ne generira dovoljno profita za servisiranje duga s kamatama iznad 20 posto', izjavio je Čemezov.

I korporativne obveznice postaju rizične jer mnoge tvrtke sada moraju ponuditi prinose do 27 posto kako bi privukle ulagače i pokrile rizik. Ključni pokazatelj rizika, omjer neto duga i EBITDA-e, dosegao je zabrinjavajuću razinu kod niže rangiranih tvrtki, što znači da kamatne isplate sada troše do 75 posto EBITDA-e.

Utjecaj na građane i male poduzetnike

Visoke kamatne stope također predstavljaju problem za građane. Prosječni kreditni rejting u Rusiji pada, a raste broj dužnika s dugoročnim kašnjenjem u plaćanju. United Credit Bureau izvještava da je vjerojatnost neplaćanja porasla za 12 posto u odnosu na prošlu godinu. Analitičari upozoravaju da bi povećanje broja stečajeva u poslovnom sektoru moglo dodatno otežati situaciju za pojedince koji ovise o stabilnim radnim mjestima i prihodima.

Male tvrtke, osobito one s visokim razinama duga, također su u nepovoljnom položaju. Ekonomisti predviđaju 'potres na tržištu' u narednim mjesecima jer će se mnoge tvrtke suočiti s velikim teškoćama u održavanju poslovanja.

Reakcije vlade i Središnje banke

Dok je Središnja banka najavila mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa do kraja godine, vlada je uvela određene mjere zaštite. Predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim štiti osobne nekretnine i plaćanja za sudjelovanje u ratu od zapljene. Uz to, prag za prijavu stečaja podignut je na dva milijuna rubalja, što može privremeno smanjiti broj stečajnih zahtjeva.

Unatoč teškim uvjetima, predstavnici Središnje banke smatraju da će restrukturiranje ekonomije dugoročno donijeti koristi. Voditeljica odjela za financijsku stabilnost Središnje banke, Elizaveta Danilova, naglasila je da bi trenutna situacija mogla 'koristiti gospodarstvu' jer će resursi biti preusmjereni s manje učinkovitih poduzeća na ona uspješnija.