Ratu u Ukrajini se, kako stvari stoje, ne nazire kraj. Sukob traje više od godinu i pol, a Europska unija u više je navrata uvela sankcije protiv Rusije ne bi li joj oslabila vojni aparat. No koliko su one zapravo učinkovite?
Dobrih godinu i pol prošlo je od početka ruske agresije na Ukrajinu, a nema nikakvih znakova koji bi upućivali na skori kraj rata. Europska unija je u tom razdoblju uvela 11 paketa sankcija protiv Rusije, više nego protiv bilo koje druge zemlje dosad.
Sankcije su donekle imale i učinak bumeranga jer su natjerale Europsku uniju na ubrzanu energetsku tranziciju, što je imalo izravan učinak na standard građana. U Rusiji je pak sankcijama pogođeno 1500 pojedinaca i gotovo 250 tvrtki.
Mnogi kritičari sankcija sumnjaju u njihovu učinkovitost jer se čini da zapravo imaju mali utjecaj na sam rat. Guntram Wolff, šef Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGPA), tvrdi da se sankcije trebaju mjeriti prema njihovim ciljevima.
vezane vijesti
Zemlje članice EU-a nisu, kako kaže, išle s pretpostavkom da će gospodarske sankcije protiv Rusije zaustaviti rat, nego oslabiti rusku gospodarsku bazu, lišiti tu državu važnih tehnologija, izbaciti je s važnih tržišta te joj tako ograničiti vojne sposobnosti.
S druge strane, kritičari sankcija ističu da je rusko gospodarstvo prošle godine poraslo unatoč sankcijama te da su prihodi od nafte nesmetano kapali u rusku državnu blagajnu zbog rasta cijena na svjetskom tržištu. No situacija bi trebala biti bitno drukčija u rujnu. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će se ruska proizvodnja ove godine smanjiti za 1,5 posto, a pariški ekonomisti iduće godine očekuju još veći minus.
Kako smatra Sergej Gurijev, ruski ekonomist s pariškog Sveučilišta Sciences Po, kolaps rublja najvidljiviji je dokaz slabosti ruskog gospodarstva.
U kolovozu je ruska središnja banka drastično povećala kamatne stope za 3,5 postotnih podova, kao odgovor na strmoglav pad ruske nacionalne valute. Pritisak na rubalj počeo je ove godine, a do kraja kolovoza izgubio je 40 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. Prema euru je pak oslabio za čak 45 posto i trenutno je na najnižim razinama od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine.
Kako smatra Gurijev, novo povećanje kamatnih stopa moglo bi uslijediti već u rujnu. Nekoliko je razloga zbog kojih je rubalj slab. Rusija pati od odljeva kapitala, posebice intenziviranom nakon pobune skupine Wagner u lipnju. Istovremeno je ruski izvoz jako pao. U prvih sedam mjeseci ove godine manji je za trećinu u odnosu na prošlu godinu. Rusija je doduše pronašla nove kupce za neke svoje proizvode, no dio proizvodnje je u zastoju jer im nedostaju potrebne komponente sa Zapada. U isto vrijeme ubrzan je uvoz roba i usluga u Rusiju.
Zbog toga je ruski vanjskotrgovinski višak naglo pao, a u središnjoj banci prognoziraju da će do kraja godine taj višak biti 70 posto manji nego u prvoj godini rata.
U visokotehnološkom sektoru proizvodnja je samo u 2022. pala za 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema riječima šefa diplomacije EU-a Josepa Borrella, automobilska industrija zabilježila je pad proizvodnje od 48 posto. Međutim ekonomist Gurijev smatra da dosad poduzete mjere nisu dovoljne.
Zapad bi morao spriječiti Rusiju da zaobilazi naftni embargo te bi se trebala smanjiti ograničenja cijena sa sadašnjih 60 dolara po barelu na 50 do 55 dolara ili čak više, smatra on.
Iz nevladine organizacije Global Witness nedavno su istaknuli da je EU u prvih sedam mjeseci ove godine iz Rusije uvezao 40 posto više ukapljenog plina (LNG) nego godinu ranije. Najveći kupci su Španjolska i Belgija. Još u ožujku povjerenik EU-a za energetiku Kadri Simson pozvao je tvrtke poput Shella i TotalEnergyja da prestanu potpisivati ugovore s Rusijom, no zasad od toga nema ništa. Rusko zaobilaženje sankcija ostat će jedna od važnijih tema u Europskoj uniji ove jeseni.
