U Plinacrou nisu željeli precizirati kad bi studija trebala ugledati svjetlo dana. Najviše vremena, kažu, potrošeno je na korake koji su prethodili početku same izrade – definiranje njezinog opsega, projektnog zadatka, natječajna dokumentacija i dr. – a koje su morali pismeno blagosloviti i Plinacro i Rusi

Izvođač studije, odabran na javnom natječaju, domaća je poslovna udruga u kojoj su zagrebačke tvrtke Ekonerg – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Elektroprojekt i IGH. Cijena ugovorenog posla je 1,2 milijuna kuna, s tim da polovicu tog iznosa plaća Gazprom.

U čitavoj priči o ulozi Hrvatske u ruskom projektu plinovoda Južni tok studija izvedivosti je vrlo bitan dokument na osnovi kojeg će Rusi donijeti konačnu odluku hoće li preko našeg teritorija proći glavni tranzitni pravac ili samo jedan krak.

U oba slučaja to će za Hrvatsku biti dobitak, jer će se povećati sigurnost opskrbe plinom domaćih potrošača, ali prolazak glavnog pravca donosi i mogućnost dodatne zarade. Na račun tranzitne tarife naš bi proračun svake godine bio bogatiji za nekoliko desetaka milijuna eura.

Ti novci sad se već smiješe Srbiji i Sloveniji kroz koje će, kako sad stoje stvari, gotovo sigurno ići magistralni pravac.

Naše istočne 'komšije' još su prije dvije godine s Gazpromom osnovale tvrtku Južni tok Srbija. Zapadni 'sosedi' su pak nedavno završili studiju izvedivosti i sad kreću u osnivanje zajedničke tvrtke s Rusima. Dodatni plus su im izjave čelnika Gazproma koji Sloveniju vide kao jednu od glavnih tranzitnih država na Balkanu.

Može li to biti i Hrvatska? Ako bi se zaključivalo prema dosadašnjim porukama pojedinih čelnika iz samog Gazproma, odgovor je - ne. Oni Hrvatsku prije svega vide kao potrošača njihovog plina, a ne kao jedan od smjerova prema trećim zemljama.

Ništa manje optimistično ne izgledaju ni dosad prezentirane karte Južnog toka, gdje je jasno vidljivo da plinovod prema zapadu ide preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije.

Bez obzira na to, u našem Plinacrou još uvijek vjeruju da nije sve riješeno.

'Cijeli koncept zapadnog kraka Južnog toka još uvijek je u početnoj fazi i tek će rezultati studija svake pojedinačne zemlje, obuhvaćeni u jedinstvenu konsolidiranu studiju, dati odgovor o konačnom koridoru', kažu iz Plinacroa.

Napominju da postoji mogućnost da se u prvu ruku plin iz Rusije transportira već postojećim plinovodima zemalja uključenih u projekt. 

U tom slučaju Hrvatska ima asa u rukavu – nedavno izgrađeni interkonekcijski plinovod između nas i Mađarske koji bi se mogao koristiti za tranzit plina preko Hrvatske prema zapadu, Sloveniji ili Italiji.