Treba li na optimistične najave ministra financija Borisa Lalovca o mogućem smanjenju proračunskog deficita s planiranih pet na četiri posto BDP-a, potaknute boljom naplatom poreza u prvih sedam mjeseci, gledati s nepovjerenjem? Tportal je za pojašnjenje o tome što zapravo znače dobri trendovi koje prezentira ministar financija pitao Zdeslava Šantića, analitičara Splitske banke ali i podsjećamo što o svemu misle kreditne agencije
Za Zdeslava Šantića bolje punjenje proračuna u odnosu na prošlu godinu je očekivano s obzirom na nešto povoljniju situaciju u gospodarstvu i niže deflacijske pritiske.
Međutim, on ne vjeruje u značajnije smanjenje deficita zbog izostanka reformi koje bi značajnije utjecale na smanjenje proračunskih troškova.
Nije problem javnih financija prihodovna strana proračuna, nego rashodovna. Treba smanjiti razinu javne potrošnje, a još važnije je promijeniti strukturu te potrošnje', ističe Šantić. Iako Lalovac tvrdi da su i rashodi pod kontrolom, Šantić smatra da bez značajnijeg rezanja rashoda nije moguće smanjiti deficit i stvoriti perspektive za gospodarski rast.
Najveći probleme Šantić vidi u troškovima zdravstvenog i mirovinskog sustava. 'Zdravstveni sustav je veliki generator javnog duga i ne može opstati u ovakvom obliku', kazao je Šantić u razgovoru za tportal.
Upozorava i na neprovođenje reformi javne i lokalne uprave gdje postoje veliki prostori za uštede. Stoga Šantić ne odstupa od svojih ranijih prognoza za proračunski deficit. 'Po metodologiji Eurostata deficit će biti između 5,5 i 6 posto BDP-a', uvjeren je Šantić, koji iduće godine očekuje jači pritisak Europske komisije na Vladu da se naprave značajnije uštede.
Nepovjerenje prema Vladinoj fiskalnoj politici ovih su dana iskazale i rejting agencije Standard&Poor's i Fitch smanjujući izglede za hrvatski kreditni rejting sa stabilnih na negativne.
U obrazloženju negativne ocjene, analitičari S&P-a naglasili su da je teret javnog duga za Hrvatsku sve veći dok su ekonomske i fiskalne reforme 'mlake'. Analitičari S&P-a u ovoj godini očekuju deficit opće države na približno istoj razini kao i lani (5,6 posto BDP-a) zbog predizbornih mjera Vlade poput promjena stopa poreza na dohodak, opraštanja dugova najsiromašnijima kao i vrlo sporih reformi u državnim poduzećima.
Za razliku od ministra Lalovca, Fitch je povećao procjenu proračunskog deficita sa 4,5 na 5 posto BDP-a. Predizborne poteze vlade i neispunjavanje planova ušteda u državnim poduzećima ističu kao glavne razloge za pogoršane prognoze.
