Ta činjenica, u kombinaciji s 50 posto pada u prodaji rekreacijskih plovila od 2008. (prema studiji ICAP-a) i 25 posto manjeg broja brodova vezanih u grčkim marinama, daje prilično depresivnu sliku nautičkog sektora u Grčkoj, izvijestio je tijekom vikenda atenski dnevni list Kathimerini na svom mrežnom portalu.

Prema riječima predsjednika grčke Udruge marina Stavrosa Katsikadisa, 'tijekom posljednje tri godine grčka država propustila je prihode u iznosu od najmanje 120 milijuna eura, zbog pada aktivnosti u nautičkom sektoru'.

Silazni trend počeo je s donošenjem zakona 2009. kojim je nametnut poseban porez na privatna i profesionalna rekreacijska plovila, kroz koji se više poreza ubire na brodove preko 10 metara duljine, rekao je Katsikadis.

Primjerice, motorna jahta od 20 metara koja ne plovi pod zastavom Europske unije na vezu u grčkoj marini plaćat će 5.000 eura godišnje naknadu za vez i osnovne usluge te dodatnih 2.500 eura hitnih prireza i drugih pristojbi.

Kombinacija visokog PDV-a i velike birokracije također odbija nautičare, jer se u Grčkoj na naknadu za vez i druge usluge naplaćuje 23 posto PDV-a, povrh hitnih pristojbi i posebnih poreza. Brodovima koji ne plove pod zastavom EU-a, štoviše, naplaćuju se prema njihovoj duljini, piše Kathimerini.

Za razliku od Grčke, Turska ne naplaćuje PDV-a za privez rekreacijskih plovila stranih fizičkih osoba, a postupak provjere svih dozvola i dokumenata puno je jednostavniji i posjetiteljima se odmah izdaju vize.

Ono što grčke marine i dalje čini atraktivnim je što su 'konkurentne u odnosu na cijene te nude mnogo potpuniju tehničku podršku i vrlo iskusno osoblje', pa su se mnogi vlasnici ipak vratili iz Turske, rekao je Katsikadis.

Međutim, prema predsjedniku grčkog Saveza udruga profesionalnih vlasnika jahti Antonisu Steliatosu, ukupan broj od 19 marina u zemlji kao što je Grčka je vrlo malen u odnosu na konkurente u susjedstvu.

Za razliku od Grčke, u Turskoj je u posljednjih nekoliko godina došlo do prave eksplozije u izgradnji marina, kazao je Steliatos.