S prvim danom 2019. na snagu bi trebala stupiti mirovinska reforma na kojoj se dugo lome oštra politička koplja, dok sindikati prijete da će referendumom srušit reformu. Hoće li mirovine rasti ili će se ubuduće raditi duže za još manje novca? Može li mirovinski sustav s postojećim odnosom radno aktivnih i umirovljenika opstati? Koje sve promjene čekaju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove?
Hoće li sindikati referendumom uspjeti srušiti reformu? Na ova brojna, aktualna pitanja odgovore u Mreži prvog Hrvatskog radija tražili su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Udruženja mirovinskih fondova Dubravko Štimac.
Sever, kao jedan od najvećih protivnika reforme kazao je sporno da se ovako značajan potez nije raspravio u širem društvu, nego se prelama da ju donose vladajući.
'Nakon pomnih analiza došli smo do stavova i da se treba vratiti na puno umirovljenje s 65 godina života. Do kraja stoljeća nećemo imati osnovnih uvjeta za produljenje radnog vijeka. Živimo 2,8 godina kraće od prosjeka EU, projekcije govore da ćemo i 2070. živjeti kraće pa se nećemo izjednačiti s prosjekom', komentirao je Sever.
vezane vijesti
Štimac je rekao da je reforma u velikom dijelu korak u pravom smjeru jer će njome biti osiguran jednak tretman svih radnika u Hrvatskoj.
'Naši prinosi se dobro razvijaju i mi zarađujemo našim članovima. Kad je reforma počela prije 15 godina tražili su nas godišnji prinos od dva posto, a mi de facto zarađujemo tri posto', istaknuo je.
Pavić je rekao da se životni vijek hrvatskih građana produljuje i da ćemo 2040. bit na godinu do prosjeka EU. 'Sever ne spominje da zemlje poput Poljske, koje imaju umirovljenje s 65 kuna ukidaju prijevremene mirovine, i Slovenija ih ukida. S 67 godina će u mirovinu ići oni koji su dugo studirali, dok će oni koji su dugo na tržištu rada ići u mirovinu s 41 godinu staža. 67 godina je uvela SDP-ova, Milanovićeva Vlada', poručio je pak Pavić.
Štimac je komentirao i prijedlog prema kojem u Nadzorne odbore poduzeća u kojima su suvlasnici, mirovinski fondovi ne mogu imenovati svoje predstavnike.
'To nismo nikako razumijeli. Mirovinski fondovi, na našem malom tržištu, su izgradili znajačne pozicije u pojedinim kompanijama. Neke kompanije smo pogurali u pravom smjeru, imaju puno bolje rezultate, a sad nas se želi izgurati iz njih. Volio bi da ta odredba ne zaživi', rekao je Štimac.
