Vladin zakonski prijedlog krši konvenciju 98. ILO-a o pravu na kolektivno pregovaranje i sindikalno organiziranje, drže sindikalci, pa će u slučaju pozitivnog mišljenja stručnjaka ILO-a pokrenuti tzv. pilot-tužbe sa zahtjevom da se javnim službenicima nadoknadi smanjenje plaća od šest posto.

Ako dobijemo desetak pilot-tužbi, podnijet ćemo tužbe i za 180.000 ljudi zaposlenih u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, kulturi i socijalnoj skrbi, a ukupna vrijednost tih tužbi mjerit će se u milijardama kuna, upozorio je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

Vladina odluka o vraćanju osnovice za plaće u javnim službama na razinu iz prošle godine, pri čemu je derogirala potpisani sporazum o plaćama i kolektivne ugovore, predstavlja diskriminaciju zaposlenih u javnim službama.

To je suprotno konvenciji 98. ILO-a koja je međunarodni ugovor, kojeg je Hrvatska potpisala, što znači da je ta konvencija dio hrvatskog pravnog poretka, i to po snazi iznad zakona, tvrdi pravni savjetnik sindikata Krešimir Rožman.

Po odredbama konvencije, vlada mora poticati kolektivno pregovaranje, a ona ga ovim činom derogira i odbacuje kolektivne ugovore.

Osim toga, zakon daje mogućnost vladi da svojima odlukama određuje osnovicu plaća u javnim službama u iduće dvije godine, tako da bi sindikati mogli pregovarati o novoj osnovici tek za 2012. godinu.

Kroz cijelo to vrijeme vlada nije osigurala nikakvu zaštitu standarda građana, odnosno mehanizam kojim će plaće pratiti rast životnih troškova.

Komentirajući vijest da je HDZ premijeru Ivi Sanaderu kupio BMW vrijedan više od četiri milijuna kuna, Ribić je rekao kako je deprimirajuće što "jedni kupuju luksuzne automobile, a medicinskim sestrama i učiteljima smanjuju plaće".

Sindikati javnih službi očekuju da će ih idućeg tjedna vlada ipak pozvati na nastavak pregovora kako bi se pokušao postići kompromis.

Spremni su pristati na smanjenje plaća pod uvjetom da se dogovori model kojim će njihove plaće pratiti kretanje plaća u privredi i način na koji će im se kasnije vratiti ta sredstva.

Imamo mandat pristati na takav koncept ali to mora proći provjeru na referendumu među članstvom, iako se vlada protivi referendumu, istaknula je predsjednica Matice Zdenka Gizdić.

Komentirajući jučerašnju vijest da su dva manja sindikata javnih službi - u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, potpisala sporazum kojim pristaju na smanjenje plaća za šest posto, Gizdić je rekla da njihov potpis ima pravnu snagu "kao da mi (sindikati) potpišemo pristupnicu za NATO".

Sindikat u HZMO-u i Sindikat Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potpisali su sinoć isti sporazum kao i sindikati državnih službi, a njime se utvrđuje od 1. travnja primjena osnovice za plaće iz 2008. godine, što znači šest posto niže plaće. Plaće će opet porasti za tih šest posto nakon službene objave rasta realnog BDP-a na međugodišnjoj razini za dva posto kroz dva uzastopna tromjesečja.

Međutim, priopćenjem se danas javio Radnički sindikat HZMO-a koji je kao manjinski sindikat u Zavodu osudio potpisivanje tog sporazuma kao "izuzetno štetno za radnike HZMO-a".

Ako vlada otkaže Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, njegove će se odredbe prestati primjenjivati i u HZMO-u, bez obzira na potpisani sporazum, upozorava Radnički sindikat HZMO-a.

S druge strane, zbog potpisanog sporazuma postoji mogućnost da će radnicima HZMO-a biti onemogućeno podnošenje tužbi zbog protupravnog donošenja Zakona o osnovici plaća javnih službi.