Poslodavci i sindikati pod paskom Vlade vode živu raspravu o izmjenama Zakona o strancima kojim bi se ukinuo, slažu se obje strane, zastario model kvota za uvoz stranih radnika. Novi zakon je u javnom savjetovanju i predviđa uvođenje takozvanog slovenskog modela. Postojeći sustav kvota vrijedit će i u idućoj godini dok bi novi model zaživio u 2021.
Domaći poslodavci godinama traže uvođenje beskvotnog sustava, kakav ima Slovenija. Njegova glavna prednost je brzo dobivanje dozvole za zapošljavanje radnika iz 'trećih' zemalja, odnosno onih koje nisu članice Europske unije.
Prema novom zakonu, postupak zapošljavanja stranog radnika obuhvaćat će zahtjev poslodavca Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) da testira tržište rada i utvrdi ima li u svojim evidencijama nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca. Ako ih ima, HZZ će posredovati pri zapošljavanju, a u suprotnom će dati mišljenje na temelju kojeg će MUP izdati radne dozvole za strance.
vezane vijesti
Novi zakon ostavit će i mogućnost Upravnom vijeću HZZ-a da utvrdi listu zanimanja za koju poslodavci neće biti dužni tražiti provođenje testiranja tržišta te će moći izravno i po kratkom postupku tražiti mišljenje HZZ-a, a taj odabir ovisit će o stanju na tržištu i bit će javno objavljen na HZZ-ovim internetskim stranicama.
Međutim neće sve tvrtke moći dobiti dozvolu za zapošljavanje stranaca.
'Model kvota je, istina, zastario te poslodavci godinama traže slovenski model. Na naše traženje uvedeni su određeni osigurači. Primjerice, poslodavci protiv kojih se vodi postupak zbog neisplate plaće, koji ne plaćaju poreze i doprinose neće moći zapošljavati strane radnike', rekla je za tportal Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koja aktivno sudjeluje u radu na novom zakonu.
Ona ističe kako je ključno da se HZZ pripremi za novu ulogu jer Zavod, prema njezinim riječima, još uvijek ne radi svoju temeljnu funkciju posredovanja pri zapošljavanju.
'Ako HZZ ne bude spreman, novi model neće se moći provesti. Zbog toga smo zadovoljni što je Vlada odustala od hitne procedure uvođenja novog zakona te će on krenuti s primjenom 2021. godine', naglasila je Milićević Pezelj.
Sindikat očekuje i kako će se do primjene beskvotnog modela informatički bolje povezati javne institucije radi provjere je li poslodavac podoban za zapošljavanje stranih radnika. Uz to traže rješavanje problema nepoštivanja proširenih kolektivnih ugovora.
'Kolektivni ugovori za graditeljstvo i ugostiteljstvo obavezni su za sve poslodavce u te dvije djelatnosti. U tim sektorima zapošljava se najviše stranih radnika i njima bi trebala biti isplaćena plaća prema proširenom kolektivnom ugovoru. Međutim ne postoji mehanizam kontrole. Inspekcija rada kontrolira samo poštivanje zakona o minimalnoj plaći dok Porezna uprava smatra da to nije njezin posao', upozorila je Milićević Pezelj.
Osim toga, tvrdi, od poslodavaca se sad može čuti kako ih više ne zadovoljava ni slovenski model, već traže zapošljavanje stranih radnika bez ikakvih ograničenja.
'Oni to zovu njemačkim modelom. Tome se žestokom protivimo. Takav model nije primjenjiv na relativno malom tržištu rada kao što je hrvatsko i doveo bi do snažnih poremećaja. Dobar primjer za to je uvođenje SOR-a (mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, op.a.), čime su poslodavci dobili besplatnu radnu snagu, što se negativno odrazilo na sve plaće', rekla je Milićević Pezelj.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pozdravljaju ukidanje kvota i uvođenje slovenskog modela. Upozoravaju na to da će se od iduće godine u potpunosti otvoriti tržište rada u Austriji, zbog čega će još teže zadržati domaće radnike, ali i privući strane.
Direktor HUP-a Davor Majetić za Večernji list je izrazio zabrinutost da bi provjera poslodavca kako bi im se odobrio uvoz stranih radnika mogla povećati administrativne troškove jer se dosad od tvrtki tražio isključivo dokaz o registraciji trgovačkog društva.
Inače, u ovoj godini država je odobrila 65 tisuća radnih dozvola za strance, od čega je dosad iskorišteno oko 60 tisuća. Za iduću godinu, vjerojatno zadnju u kojoj će biti na snazi model kvota, predviđeno je 81.500 dozvola.
