Sustav javnih bicikala Nextbike ili takozvanog 'bike sharinga' od rujna stiže u Vukovar, a od iduće godine širi se na još deset hrvatskih gradova. Na ovim biciklima moguće se već provozati i u susjednoj BiH, u Sarajevu i Tuzli. Njihova priča zakotrljala se prije četiri godine u Zagrebu, u koje su tada imali šest, a danas raspolažu s 21 stanicom za javne bicikle
'U Bosni i Hercegovini imamo 6000 registriranih korisnika, a u Hrvatskoj ih je preko 20.000', odgovorio je tportalu Krešimir Dvorski, direktor Nextbikea.
U Hrvatskoj trenutno raspolažu s 450 bicikala i 75 stanica. U Zagrebu stagniraju na njih stotinu, iako bi na broj stanovnika, izračunali su, bilo potrebno 500 bicikala i 50 stanica, ali čekaju da Grad raspiše natječaj kako bi se uz financijsku potporu mogli širiti.
vezane vijesti
'Gotovo svugdje u svijetu funkcionira se tako da grad kupi sustav i plati održavanje privatniku. Dakle treba nam investitor poput grada ili sponzor koji će pokriti troškove održavanja', objašnjava prvi čovjek Nexbikea u Hrvatskoj.
Nextbike je sa svojim sustavima prisutan već u 150 gradova svijeta, a u toj mreži se nalazi i 20 njih u Hrvatskoj i BiH. Kada su se pojavili, bili su na začelju ljestvice, a sada su već peta po veličini zemlja u toj mreži u svijetu. Krajnji im je cilj integracija javnog prometa kako bi ljudi putem jedne platforme, mobilne aplikacije, isplanirali svoj put od točke A do točke B. Zorno to ilustriraju primjerom.
'Osoba koja u Ivanić Gradu sjedne na javni bicikl dolazi do željezničke stanice. Tamo ostavlja bicikl i presjeda na vlak kojim putuje na zagrebački Glavni kolodvor. Još u vlaku ona može putem aplikacije provjeriti ima li slobodnih bicikala kojim će otići do centra, fakulteta, na posao ili kamo već treba', govori Dvorski.
Startali su s promotivnim cijenama od 79 kuna godišnje, ali bi se tarifa od iduće godine, najavljuju, mogla mijenjati. Planiraju se uvesti opcije korištenja po satu te tjedna kao i godišnja pretplata. Pitamo šefa Nextbikea kakav im je profil korisnika?
'Dijele se na zaposlene, studente i turiste, ali sve ovisi o dobu godine i tome je li turistička sezona, jesu li studenti u gradu ili ne. Primjerice, u Zagrebu 40 posto korisnika je zaposlenih, isto toliko studenata i 20 posto turista. Kada studenti odu na ljetne ili zimske praznike, bude advent ili ljetna turistička sezona, taj se postotak mijenja. Bude 20 posto studenata, a 40 posto turista. Dakle imamo sličan broj aktivnih korisnika, samo se mijenja njihova struktura', odgovara tportalu Dvorski.
Do sada s kradljivcima nisu imali problema. Svi su im bicikli na popisu, nijedan nije ukraden, niti na njima nedostaje bilo koji dio. Korisnici koji su se na njima vozali po gradovima nisu sudjelovali u prometnim nesrećama ili nezgodama. Svi su neozlijeđeni.
'Sustav javnih bicikala ima mrežnu stanicu s elektromagnetskim bravama, videonadzorom, GPS-om, s hardverima i softverima, mobilnom aplikacijom te praćenjem u realnom vremenu', tumači šef Nextbikea, napominjući kako oni ne prodaju opremu, nego daju cjelovito rješenje od nabavke opreme, ugradnje, implementacije, vođenja, preko marketinga i PR-a, do servisa i održavanja.
Mreža u Hrvatskoj se, smatra, dobro razvija te zbraja prednosti i nedostatke.
'Mala smo zemlja s malim gradovima i ne možemo u budućnosti očekivati rezultate poput Beča, Berlina, Barcelone ili New Yorka, isključivo zbog broja stanovnika. No prednost je to što smo turistička destinacija s puno potencijala. Bike sharing je velika prednost svake turističke destinacije, a cikloturizam jedan od najbrže rastućih segmenata u turizmu, koji je i dugoročna strategija velikog broja destinacija u Dalmaciji i Zagrebu. Sve se veća pažnja posvećuje i kontinentalnom turizmu kroz subvencije ministarstava, ali i različite fondove EU-a za njegov razvoj, pa nas zovu sve više i iz kontinentalnih gradova', dodaje Dvorski.
Dok zimske pauze na kontinentu imaju u prosincu i tijekom siječnja, u gradovima poput Gospića i Općine Brinje, u kojima su zime jače i oštrije, bicikli će 'odmarati' od listopada do travnja. Istovremeno sustavi javnih bicikala na morskim odredištima poput Šibenika i Zadra rade cijele godine.
Ovaj sustav javnih bicikala Hrvatska udruga poslodavaca nagradila je za društveno odgovorno poslovanje u kategoriji malih tvrtki i brige za okoliš za projekt 'Smanjenje emisije CO2'. U tvrtki je trenutno troje zaposlenih, a prema posljednjim službenim podacima Poslovne Hrvatske, prošle godine uprihodio je 2,35 milijuna kuna dok je dobit iznosila 205,66 tisuća kuna.
